Američki su dionički indeksi četvrti uzastopni trgovinski dan zabilježili pozitivnu izvedbu nošeni nešto optimističnijim sentimentom investitora pred početak objava zarada kompanija za drugi kvartal ove godine koje bi izgledno trebale pokazati snažan rast podržane poreznim rasterećenjem i snažnom izvedbom američke ekonomije.
Ipak, pozitivan sentiment na tržištu nije se uspio dugo zadržati budući da je predsjednik Trump nakon zatvaranja burze naredio svojoj administraciji da započne sa pripremama nametanja dodatnih 10% nameta na 200 milijardi dolara procijenjene godišnje vrijednosti kineskog uvoza u SAD. Do odluke dolazi nedugo nakon što je SAD počela sa naplaćivanjem carina na 34 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza, a u sljedećim tjednima može se očekivati provođenje naplate carina na već definirane proizvode u vrijednosti od 16 milijardi dolara.
Novi nameti mogli bi prema trenutno dostupnim informacijama se početi provoditi već od početka rujna a predložena lista proizvoda obuhvaća niz potrošačkih dobara kao što je odjeća, komponente za televiziju, hladnjaci. Prema sadašnjim planovima carine će obuhvaćati polovicu kineskog izvoza u SAD. Trumpova najava dovela je do opozicije i negativnih komentara unutar njegove vlastite stranke, a snažnu reakciju su zabilježila i tržišta. Preciznije, futuresi na američke dioničke indekse pali su u negativan teritorij, dok su azijski dionički indeksi zabilježili snažnu korekciju.
Odgovor od Kine je uslijedio brzo gdje je ministar trgovine izjavio kako su im novi nameti od strane SAD-a u potpunosti neprihvatljivi i kako neće imati izbora nego uzvratiti protumjerama. Isto tako, Kina je najavila kako će uložiti tužbu pred protiv SAD-a pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.
U međuvremenu, napomenimo kako se Švicarska pridružila zemljama Europske unija sa ulaganjem tužbe protiv američkih nameta na čelik i aluminij Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ukupan izvoz spomenutih metala iz Švicarske u SAD prošle je godine dosegnuo 80,5 milijuna dolara.
Njemački ZEW indikator poslovne klime zabilježio je snažnu korekciju od 8,6 bodova na -24,7 bodova u srpnju čime se spustio na najnižu razinu od kolovoza 2012. godine. Istovremeno, ZEW indeks koji vrednuje sadašnju ekonomsku situaciju također je korigirao za 7,6 bodova na 72,4 boda. Pad je tako višestruko nadmašio tržišna očekivanja nešto blaže korekcije od nekoliko bodova, a što je konzistentno sa slabljenjem ostalih sentiment indikatora ali i objava ekonomskih podataka u nedavnom periodu.
Najveći udarac sentimentu izgledno dolazi od rastućih trgovinskih tenzija sa SAD-om, a posebice imajući u vidu nedavne najave potencijalnog uvođenja nameta na za Njemačku ključnu auto industriju. Spomenuto je vidljivo i kod izvedbe tvorničkih narudžbi Njemačke koje su u svibnju rastom od 2,6% nadmašile tržišna očekivanja, ali prvenstveno nošene rastom narudžbi dobara za domaću potrošnju.
Snažnu korekciju zabilježio je i ZEW indikator sentimenta Euro zone koji je pao za 6,1 bod na -18,7 bodova.
Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku u svibnju je zabilježen 34,0% godišnje viši priljev stranih turista uz rast stranih turističkih noćenja od 43,4% u istom periodu. Snažnija turistička aktivnost zabilježena je i od strane domaćeg stanovništva gdje je broj dolazaka porastao za 10,9% godišnje, odnosno broj noćenja je povećan za 8,4%.
U prvih pet mjeseci ove godine prosječan broj dolazaka turista povećan je za visokih 19,3% godišnje, dok je broj noćenja uvećan za 23,7% u istom periodu. Spomenuta izvedba podupire naša očekivanja još jedne rekordne turističke sezone uz očekivani rast prihoda po osnovi turizma oko prošlogodišnjih razina od oko 8% uslijed nastavka investicija u turističke kapacitete, percepcije Hrvatske kao sigurne destinacije te solidne izvedbe ekonomija Europske unije i snažne izvedbe regionalnih ekonomija.
Uzlazni pritisci na cijenu nafte nastavili su se jučer uslijed objava o smanjenju zaliha nafte te problemima s proizvodnjom u nizu zemalja, kao i očekivanim implikacijama američkih restrikcija na iranski izvoz nafte.
Ipak, rast cijena zaustavljen je izjavom američkog tajnika Mike Pompea kako će određeni izuzeci od restrikcija prema uvozu iranske nafte biti zajamčeni onim ekonomijama koje će to tražiti. Podsjećamo, mjere će imati učinke od studenog a izgledno je kako će samo Turska i Kina nastaviti sa otkupom iranske nafte što čini tek jednu trećinu ukupnog iranskog izvoza.
Stabilizaciji cijena trebala bi pomoći i najava SAD-a o povećanju proizvodnje u skorom periodu čime bi SAD u 2019. godini potencijalno postao vodeći svjetski proizvođač nafte.
Nakon dva tjedna u negativnom teritoriju, Crobex je jučer zabilježio rast od 0,69% na već uobičajeno skromnom redovnom dnevnom prometu dionicama od 4,1 mil. HRK nošen rastom cijene dionice Končar elektroindustrija d.d. (KOEI) od 4,62% ali na zanemarivom prometu od tek 20-ak tisuća HRK.
Izdanje Hrvatski telekom d.d. (HT) zabilježilo je blok transakciju u iznosu od 3,0 mil. HRK te je ujedno bilo i najtrgovanije izdanje u redovnom dijelu trgovanja sa ukupno protrgovanih 1,0 mil HRK pri čemu je cijena zabilježila rast od 1,01%. Po obujmu trgovanja uslijedilo je povlašteno izdanje grupe Adris d.d. (ADRS2) čija cijena je ostala nepromijenjena na ukupno protrgovanih 0,6 mil. HRK te izdanje Ad Plastik d.d. (ADPL) čija cijena je na prometu od 0,5 mil. HRK zabilježila rast od 0,5%.