Europski dionički indeksi jučer su pali pritisnuti negativnom objavom sentiment indikatora. Nakon usporavanja rasta u prvom kvartalu godine, PMI indikatori sentimenta Euro zone podbacili su ponovno u svibnju. Preciznije, kompozitni PMI indikator sentimenta Euro zone zabilježio je pad od 1 boda na razinu od 54,1 boda u svibnju čime je nastavljen silazni trend sa početka godine. Pad je predvođen Njemačkom u kojoj je indikator dosegnuo najnižu razinu u proteklih 20 mjeseci, te Francuskom koja je zabilježila najveći pad istog od studenog 2013. godine.
Na razini Euro zone, pad je zabilježen i u segmentu prerađivačke industrije i segmentu usluga, kao i kod kompenata koje mjere očekivanja u budućem periodu gdje je posebno naglašeno smanjenje optimizma u sektoru usluga.
Pritom ipak vrijedi istaknuti kako se PMI indikatori i dalje nalaze u području koje implicira ekonomski rast te iznad svog dugoročnog povijesnog prosjeka no impliciraju kako bi ekonomija Euro zone u narednom periodu mogla rasti po nešto nižim stopama od onih u prethodnoj godini.
U SAD-u fokus investitora bio je na objavi bilješki sa posljednjeg sastanka Vijeća Fed-a. Fed je pritom zadržavao svoja očekivanja ubrzanja rasta u nastavku godine i jačanja inflatornih pritisaka. Ipak, tržišta su donekle razočarana Fed-ovom komunikacijom vezano uz budući tempo podizanja kamatnjaka.
Naime, nakon što su posljednje objave ekonomskih indikatora ukazale na jačanje američke ekonomije u drugom kvartalu te se inflacija približava cilju od 2%, tržišne špekulacije kako bi se Fed mogao odlučiti na četiri umjesto dosad planirana tri podizanja kamatnjaka u ovoj godini su se obnovile.
Vijeće Fed-a u bilješkama je istaknulo kako očekuje nastavak „postepenog“ podizanja bazičnog kamatnjaka te kako smatra da će kamatne stope još neko vrijeme ostati ispod svoje dugoročne razine. Isto tako, Fed je objasnio kako je teško kvantificirati implikacije fiskalne ekspanzije na realnu ekonomiju, investicije i tržište rada. Fiskalna politika i trgovinski odnosi tako ostaju glavni izvori nesigurnosti za Fed, a ujedno i razlog suzdržavanja od zaoštravanja retorike prema našem mišljenju. Tržišta su u svoja očekivanja pritom gotovo u potpunosti ugradila vjerojatnost podizanja kamatnjaka za 25bb na sljedećem sastanku Fed-a 12.-13. lipnja.
Nešto blaža retorika Fed-a od očekivane dovela je do pada američkih prinosa te pomogla rastu američkih dioničkih indeksa, incijalno pritisnutih izjavama predsjednika Trumpa koji je izrazio sumnje u trenutne uvjete dogovora trgovinskih odnosa s Kinom i insinuirao kako je teško postići dogovor u trenutnom obliku.
Unatoč nešto blažoj retorici Fed-a po pitanju zaoštravanja monetarne politike, EUR/USD jučer je pao ispod razine od 1,17 dolara za jedan euro što je u skladu s našim napomenama početkom tjedna ukoliko dođe do podbačaja sentiment indikatora Euro zone.
Generalno gledajući, čini se kako euro ima malo šanse za jačanje u odnosu na dolar u narednom periodu. Predložene reforme novo osnovane koalicije u Italiji bi prema procjenama mogle dovesti do rasta proračunskog deficita od 7%. Iako je izgledno da će barem jedan dio reformi biti izmijenjen kako bi se izbjeglo zaoštravanje retorike sa institucijama EU, proračunski deficit će i tada gotovo sigurno nadmašiti kriterij iz Maastrictha od 3% (na 2,3% bio u 2017.). Potonje implicira nastavak uzlaznih pritisaka na ionako visok javni dug Italije od preko 130% te stavlja Italiju u poziciju glavnog kandidata za krizu kada kamatne stope Euro zone počnu rasti.
Nesuglasice oko novog budžeta i turbulencije u Italiji pokazuju razlike unutar Euro zone kako se približava sastanak zemalja EU krajem lipnja što znatno povećava političku premiju. Usporavanje rasta također nije od pomoći za euro dok monetarna politika teško može pružiti podršku u trenutnim uvjetima niske inflacije gdje je 'core' inačica iste u Euro zoni pala na tek 0,7% u travnju.
Nakon snažnih silaznih pritisaka gdje je tečaj EUR/HRK se u jednom trenu spustio do najniže razine od rujna 2012., tečaj je jučer porastao za gotovo 100 pipseva te se parom trenutno trguje oko 7,39 kuna za jedan euro, a što su ujedno i razine oko kojih očekujemo da će se tečaj zadržavati u narednom periodu s umjerenom tendencijom kretanja naniže. Kuna ostaje podržana solidnim izvozom, snažnim priljevom turističkih deviza te snažnijim povlačenjem sredstava iz EU fondova. Ovogodišnju najnižu razinu tečaja pritom vidimo na 7,35 kuna za jedan euro te smatramo da snažnije jačanje domaće valute ostaje ograničeno HNB-ovom predanosti očuvanja tečajne stabilnosti.
Jučerašnji redovni promet dionicama dosegnuo je 8,9 mil. HRK pri čemu je najtrgovanije izdanje drugi dan uzastopno bila Atlantic grupa d.d. (ATGR) čija cijena je na prometu od 1,8 mil. HRK ostala nepromijenjena. Milijunski promet zabilježilo je i izdanje Auto Hrvatska d.d. (AUHR) koje također nije zabilježilo promjenu na prometu od 1,8 mil. HRK te izdanje Podravka d.d. (PODR) koje je korigiralo 0,32% na protrgovanih 1,4 mil. HRK.
U fokusu investitora našlo se izdanje Đuro Đaković d.d. (DDJH) čija cijena je zabilježila rast od 20,67% na prometu od 0,4 mil. HRK nakon što je u toku dana objavljen poziv na Glavnu skupštinu društva koja će se održati 29. lipnja, a gdje je predloženo povećanje temeljnog kapitala društva ulozima u novcu i izdavanjem novih dionica.