Švicarski franak i japanski jen stabilizirali su se u srijedu na međunarodnim tržištima valuta nakon vala paničnih kupovina koji su pokrenuli iranski raketni napadi na američke vojne baze u Iraku budući da su ulagači zaključili da Bliskom istoku ipak ne prijeti sukob širih razmjera.
Tečaj jena prema dolaru bio je tako tijekom prijepodneva gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 108,41 jena za dolar. Prethodno je japanska valuta nakratko poskočila 0,8 posto prema dolaru, na 107,65 jena za dolar.
Švicarski franak također je bio nepromijenjen prema zelenoj novčanici kojom se trgovalo po 97,07 centima. Prethodno je ojačao prema dolaru oko 0,4 posto.
Švicarska je valuta bila nepromijenjena i prema euru.
Ulagači u kriznim vremenima pojačano kupuju jen, franak i zlato budući da ih smatraju sigurnim ulaganjima. Tako je cijena zlata za trenutne isporuke nešto prije podneva bila u plusu 0,7 posto i iznosila je 1.584,60 dolara po unci. Tijekom jutra poskočila je oko dva posto, premašivši 1.600 dolara po unci.
Na američkim je tržištima cijena unce zlata u terminskim ugovorima porasla 0,7 posto, na 1.585,05 dolara.
Tržišta je zahvatila panika nakon iranskih raketnih napada na američke vojne baze u Iraku u noći s utorka na srijedu. Teheran je objavio da je ispalio 15 projektila na američke ciljeve u Iraku kako bi odgovorio na američki napad dronom krajem prošlog tjedna, u kojem je ubijen iranski general Kasem Sulejmani.
Trgovce su ipak smirile iranske i američke objave na Twitteru nakon napada, koje su ih navele na zaključak da ni Iran ni SAD ne žele daljnju eskalaciju sukoba.
Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif poručio je preko Twittera da je napad bio "razmjeran". "Ne želimo eskalaciju ni rat", naglasio je iranski dužnosnik.
Američki predsjednik Donald Trump napisao je da procjena štete glasi "držimo se!", kazavši "sve je u redu". Najavio je i novo priopćenje tijekom dana.
Iračka je vojska objavila da nemaju žrtava.
"Vijest da je Iran ispalio rakete na dvije baze u Iraku u kojima su smješteni američki vojnici potaknula je u prvom trenu rasprodaju rizične imovine", tumači Adam Cole iz RBC Capital Marketsa, aludirajući na skok jena prema dolaru i nagli rast cijena nafte.
"U međuvremenu je ipak prevladalo mišljenje da Iran neće ići dalje od toga u osveti pa su se cijene te imovine vratile na početne pozicije i valute članica G10 ponovo su blizu one razine na kojoj su bile u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja", dodaje Cole.
Tečaj eura prema dolaru također je bio gotovo nepromijenjen i kreće se oko 1,1152 dolara za euro.
"Da na tržištu uistinu strahuju da je na pomolu smak svijeta, dolar bi potonuo prema jenu, a to se očito ne događa", tumači Stuart Oakley iz singapurske Nomure.
Ulagači će sada pomno pratiti eventualni američki odgovor na iranski napad, dodaje Reuters.
Dionice saudijskog naftnog diva Saudi Aramcoa snažno su pale u srijedu nakon iranskog raketnog napada na američke ciljeve u Iraku.
Na početku jutrošnjeg trgovanja na saudijskoj burzi Tadawul dionicama Saudi Aramca trgovalo se po 34 rijala (devet dolara), najnižoj cijeni od uvrštenja u burzovnu kotaciju 11. prosinca. Time je tržišna vrijednost kompanije pala na oko 1.800 milijardi dolara, s maksimalnih 2.060 milijardi dosegnutih 12. prosinca kada se dionicom trgovalo po 38,70 rijala.
Danas su potonule gotovo 12 posto ali su još uvijek iznad 32 rijala, utvrđenih u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO). Dionice Aramca padale su već u posljednjim tjednima prošle godine budući da je početna euforija među ulagačima ustupila mjesto realnijim procjenama. Aktualni pad uzrokovale su pak geopolitičke napetosti, tumači Jason Tuvey iz Capital Economicsa.
Zbog sukoba SAD-a i Irana, koji je u noći s utorka na srijedu uzvratio na američko ubojstvo generala Kasema Solejmanija raketnim napadima na američke ciljeve u Iraku, pale su i dionice ostalih kompanija u Perzijskom zaljevu. Obveznice zemalja u toj regiji bile su pak prilično stabilne.
„Čini se da odmazda Irana neće potaknuti eskalaciju sukoba, pa tržišta ne padaju. Mislim da ćemo, nakon što to bude potvrđeno, svjedočiti blagom oporavku zbog olakšanja u regiji”, procjenjuje Zeina Rizk iz dubajskog Arqaam Capitala.
Aramco je inicijalnom javnom ponudom pribavio 25,6 milijardi dolara, nadmašivši Alibabu koji je IPO-m u 2014. pribavio 25 milijardi. Strani su investitori ipak bili na oprezu zbog dvojbi u pogledu vrijednosti dionica.
„Napetosti između SAD-a i Irana spadaju među rizike koje su ulagači predviđali za koncentraciju poslovanja na Bliskom istoku”, tumači viši analitičar Sanford C. Bernsteina Oswald Clint. (piše Hina)