Prekogranična 'šoping meka'

Slavonci u Bosanskoj Posavini svakodnevno ostave čak pola milijuna kuna

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

6.7.2019. u 15:22

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

6.7.2019. u 15:22

Slavonski Brod, 221212.
Povodom bozicnih blagdana pojacan je intenzitet prometa na granicnom prijelazu (sa BiH) u Slavonskom Brodu. Kolona je duga oko kilometar i ceka se oko sat vremena.
Na fotografiji: granicni prijelaz Slavonski Brod.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / CROPIX

Gužva na graničnom prijelazu u blizini Slavonskog Broda

Police najvećeg supermarketa u Orašju preplavili su brojni proizvodi hrvatskih brendova koji se u Bosni i Hercegovini mogu pronaći po osjetno manjoj cijeni, zbog čega je parkiralište ispred City Centra One prepuno automobila hrvatskih registracijskih oznaka, javlja Glas Slavonije.

Slavonci su Bosansku Posavinu odabrali za 'top' destinaciju obiteljske kupovine, u kojoj odjeću, obuću, lijekove i sanitariju mogu pronaći po znatno pristupačnijoj cijeni. Osim klasičnog 'špeceraja', Slavonci preko granice nerijetko odlaze frizeru ili automehaničaru, čije su usluge u Bosanskoj Posavini čak upola jeftinije.

Dodatna pogodnost prekogranične kupovine je i mogućnost povrata poreza, koje se u susjednoj državi obračunava po stopi od 17 posto. Ukratko, na potrošenih 86,5 milijuna kuna, Slavoncima se u novčanike na graničnom prijelazu vrati 12,5 milijuna kuna.

Prema informacijama koje je Glasu Slavonije dostavio načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Ratko Kovačević, strani državljani su pri napuštanju carinskog prostora BiH podnijeli 192.495 zahtjeva za povrat poreza u ukupnom iznosu od 8 milijardi konvertibilnih maraka, od čega je najviše zahtjeva podnijeto na graničnom prijelazu Orašje - jednom od najfrekventnijih prijelaza BiH. Na graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine, bilo je podneseno više od 70.000 zahtjeva za povrat poreza, što odgovara prosjeku od 392 zahtjeva dnevno.

Prema izračunu srednjeg tečaja HNB-a, riječ je o približno 33,2 milijuna kuna, i to na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 228,4 milijuna kuna.

Potrošnja u prvom polugodištu ove godine dosegnula je otprilike polovinu potrošnje ostvarene u 2018. godine, a svi indikatori govore u prilog tome da će se brojke tijekom 2019. godine nastaviti kretati istim tempom.