Bikini statistika

Siva ekonomija u Hrvatskoj raste, a izbjegavanje plaćanja poreza najveće je ljeti

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.8.2019. u 15:39

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.8.2019. u 15:39

Waiter serving customers at restaurant alfresco style outside in The Lanes area of Brighton UK, Image: 172663995, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Dok većina poreznih obveznika uredno plaća svoje obveze, znatan dio njih to i dalje uspješno izbjegava. U proteklih 15 godina, unatoč brojnim mjerama koje je Vlada poduzimala, iznos sive ekonomije nije se znatnije mijenjao, kretao se od 24,1 milijardu kuna do 26,9 milijardi kuna. Gledano po udjelu u BDP-u, najnoviji podaci govore da je u 2017. godini neslužbena ekonomija iznosila 7,8 posto, a u proteklih desetljeće i pol raspon se kretao od 7,28 do 7,83 posto. Te brojke, kao i trend rasta nakon krize, upućuje da siva ekonomija i dalje predstavlja značajan problem vlastima, ali ujedno dovodi u pitanje učinkovitost mjera kojima se ona pokušava smanjiti, ocjenjuje Josip Franić iz Instituta za javne financije u svom članku posvećenom neslužbenoj ekonomiji u razdoblju od 2004. do 2017. godine.

Među članicama EU Hrvatska je jedna od najaktivnijih zemalja u borbi sa skrivenim ekonomskim aktivnostima, a mjere koje su vlasti poduzimale uključuju uvođenje fiskalnih blagajni, reforme poreznog sustava, restrukturiranje Državnog inspektorata, uvođenja vaučera u poljoprivredi, kao i državne poticaje za obuku radnika bez iskustva. Međutim, očito je rezultati nisu ohrabrujući kada je u pitanju smanjenje sive ekonomije. Ono što se u istraživanju izdvaja jest njen rastući trend prije krize i blagi pad nakon 2009. No nakon što je smanjena na 24,3 milijardi kuna 2012. godine, u idućih pet godina siva ekonomija raste i dosegla je iznos od 26,9 milijardi kuna, znatno više od pretkriznog iznosa.

Osim toga, zanimljiva je i promjena dinamike neprijavljenih poslova, dodatno je povećana razlika između zime i ljeta. Aktivnosti koje ostaju ispod radara vlasti mnogo se češće u ljetnom razdoblju, a najmanje su u prva tri mjeseca u godini. Kao neprijavljene aktivnosti izdvajaju se prijava zaposlenih na manju plaću, povremeni rad i prihodi koji se ostvaruju od poslova iz hobija. Premda autor studije ističe kako rezultate treba uzeti s rezervom zbog metodoloških razloga i teškoća s obuhvatom, oni ipak jasno upućuju da bi Vlada trebala promijeniti pristup u rješavanju raširenosti sive ekonomije. Smatra da je potrebno sistemsko rješenje koje uključuje porezni moral, povjerenje u institucije, raširenost korupcije, mogućnost vlasti da detektiraju počinitelje prekršaja te učinkovitost pravosudnog sustava.

Hanza Media