Sisak je 'svrgnuo' Križevce s neslavnog prvog mjesta na hrvatskoj rang listi gradova u kojima je problem blokiranih građana najteži. Pokazuju to novi podaci Fine, po kojima upravo središte Sisačko-moslavačke županije sada ima najveći udio blokiranih, kako u ukupnom broju stanovnika, tako i u radno sposobnom stanovništvu.
Prema tim podacima, krajem rujna je u Sisku blokirane račune imalo 4.501 građana. U gradu s nešto manje od 48.000 stanovnika, to je 9,42 posto ukupnog stanovništva, ili gotovo svaki deseti. Uzmu li se u obzir samo radno sposobni građani, kojih je u Sisku nešto preko 32.000, udio blokiranih u kontingentu radne snage u tom gradu potkraj rujna je dosezao 13,95 posto, što znači da je račun u blokadi imao svaki sedmi radno sposobni građanin. Sisak je time, može se reći, potvrdio svoj status grada bremenitog socijalnim problemima.
No, Križevci se nisu puno odmakli od Siska na Fininoj rang listi. Preciznije, sada su po razmjerima blokade građana na ništa manje zabrinjavajućem drugom mjestu u Hrvatskoj. Naime, od ukupno nešto više od 21.000 stanovnika, račun u blokadi krajem rujna imalo je 1.905 Križevčana, što čini 9,02 posto ukupnog stanovništva. Drugim riječima, u blokadi je svaki 11. stanovnik toga grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kada je riječ o radno sposobnom stanovništvu, kojeg je u Križevcima, prema Fininim podacima, nešto više od 14.000, blokirani čine 13,32 posto radnoga kontingenta u tom gradu.
Najviše duguju Vodičani
Velik udio blokiranih u ukupnom stanovništvu i u radno sposobnom stanovništvu imaju i Čakovec i Petrinja. Po prosječnom iznosu duga, u najvećim su problemima, čini se, stanovnici Vodica, čiji prosječan nepodmireni dug doseže 207.000 kuna. Slijede ih građani Velike Gorice, s prosječnim dugom od 172.000 kuna, te Zagreba, s prosječnim dugom od 107.000 kuna, i Čakovca, s prosječnim dugom od 105.000 kuna. U Istri su najzaduženiji blokirani građani Poreča, s prosječnim dugom od 104.000 kuna. Drugi kraj ljestvice čine blokirani građani Siska, čiji je prosječan dug krajem rujna iznosio oko 43.000 kuna, pokazuju podaci Fine.
Kada je riječ o županijama, po udjelu blokiranih u stanovništvu prednjače već spomenute Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija, u kojima otprilike svaki 13. građanin ima blokiran račun. Najmanje je blokiranih, pak, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, samo 4,56 posto, ili tek svaki 22. građanin, pokazuju podaci Fine.
Broj blokiranih ipak manji
Inače, krajem rujna u blokadi je bilo ukupno 274.123 građana, čija su nepodmirena dugovanja dosezala 18,73 milijardi kuna. U apsolutnim iznosima, najviše je blokiranih na području Grada Zagreba, gotovo 55.000, a metropola prednjači i po ukupnom iznosu nepodmirenih dugovanja građana, koja su krajem rujna iznosila više od 5,8 milijardi kuna. Po broju blokiranih i iznosu njihovih dugovanja slijede Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija. S druge strane, najmanje blokiranih je u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U usporedbi s krajem prošle godine, broj blokiranih građana i iznosi njihovih nepodmirenih dugovanja su se smanjili. Tako je krajem 2017. u blokadi bilo 319.752 građana, čiji je nepodmireni dug dosezao 42,76 milijardi kuna. Takav pad broja blokiranih i iznosa njihovih dugovanja može se ponajprije pripisati mjerama za otpis dugova, koje je ljetos usvojila Vlada.