Investitori su u tjednu iza nas uvelike bili fokusirani na sastanak čelnika Europske unije koji se održao u petak a na kojem je u maratonskim pregovorima od preko deset sati postignut konsenzus vezan uz pitanje snažnog priljeva imigranata u Europu. Sastanak je razotkrio već dugo postojeće razlike između zemalja centralne Europe koje odbijaju primiti izbjeglice i zapadnih zemalja koje se pretežito zalažu za veću razinu solidarnosti.
Postizanje dogovora bilo je uvelike upitno nekoliko sati prije završetka sastanka pri čemu je Italija zaprijetila da će odbiti potpisati zajedničku izjavu zemalja ukoliko ne dobije pomoć oko imigranata koji pristižu morskim putem u zemlju. U nastojanju da izbjegnu kaotičnu situaciju, vođe zemalja usuglasile su se oko dijeljenja tereta pomoći imigrantima kroz uspostavljanje centara za procesiranje traženja azila ali ova odluke odnosi na na dobrovoljnu želju svake zemlje oko pomoći te nedostaju i dalje precizniji detalji kao što je pitanje kvota, troškova itd.
Također je nejasno da li je postignut dogovor dovoljan da njemačka kancelarka Merkel održi stabilnost trenutno krhke koalicije.
Od ostalih točaka koje su se našle na rasporedu vrijedi istaknuti pitanje zajedničkog budžeta zemalja vezano za koje su se vođe usuglasile kako treba biti fleksibilan i sadržavati instrumente financiranja kojima će se spriječiti ilegalan ulazak imigranata u zemlju. Ključna pitanja kao što je veličina budžeta, kontribucija pojedinih zemalja u nedostatku priljeva sredstava od strane Velike Britanije te pitanja sredstava za kohezijske i poljoprivredne programe nisu dotaknuta već je izražena želja sa skorim nastavkom razgovora o tim pitanjima.
Euro je zabilježio blago jačanje po završetku sastanka a podršku su dobili i europski dionički indeksi. Ipak na umu treba imati krhkost dogovora oko imigranata bez eksplicitnih obveza pojedinih zemalja kao i niz otvorenih pitanja vezano uz temu zajedničkog proračuna a što su sve rizici koji povećavaju političku premiju rizika Euro zone.
USD indeks koji je mjera vrijednosti američkog dolara u odnosu na košaricu valuta glavnih trgovinskih partnera zabilježio je jačanje od preko 5% u drugom kvartalu u tri mjeseca uzastopnih dobitaka što je najbolja izvedba indeksa od posljednjeg kvartala 2016. godine.
Jačanje dolara posljedica je nastavak podizanja kamatnjaka od strane Američke centralne banke Fed-a te najavljeno snažnije podizanje kamatnjaka u narednom periodu u odnosu na ranija očekivanja. Potezi Fed-a te suzdržana retorika ECB-a uslijed usporavanja rasta i političkih turbulencija implciraju kako će diferencijal kamatnih stopa između dvije ekonomije se nastaviti širiti u narednom periodu.
Dolar je zabilježio snažno jačanje u odnosu na kinesku valutu renminbi koja je pala na najnižu razinu u šest mjeseci u odnosu na američki dolar uslijed relaksirajuće monetarne politike centralne banke kojom se izgledno nastoji kompenzirati američko uvođenje nameta na kineski uvoz.
Među G10 zemljama samo su japanski jen kao tradicionalno sigurno utočište i norveška kruna uspjeli ojačati u odnosu na dolar ove godine.
U petak objavljeni podaci o inflaciji Euro zone ukazuju na rast iste od 2,0% godišnje u lipnju uslijed rasta cijena nafte i sezonskog rasta cijene hrane. Bazična inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnih komponenti kao što su hrana i energija zabilježila je rast od tek 1% godišnje u lipnju, a što je ujedno i ovogodišnji prosjek kretanja. Generalno gledajući, od 2014. godine bazična inflacija nije uspjela zabilježiti jačanje unatoč oporavku ekonomije Euro zone i znatnom smanjenju nezaposlenosti.
Na sadašnjoj razini od 1% bazična inflacija je znatno ispod ECB-ovog srednjoročnog cilja inflacije od 2% te potvrđuje očekivanja Vijeća kako će kamatne stope u Euro zoni ostati još dugo vremena na trenutnim rekordno niskim razinama.
