SAD su u petak započele sa provođenjem naplate carina na 34 milijardi dolara godišnjeg uvoza iz Kine. Stopom poreza od 25% oporezuje se 818 kineskih proizvoda koji se kreću u rasponu od bojlera za vodu i ljestvi do industrijskih robota i električnih automobila. Nameti na još 16 milijardi vrijednosti kineskog uvoza će se prema sadašnjim informacijama početi provoditi kroz sljedećih nekoliko tjedana.
Prema dosadašnjim saznanjima, Kina je odmah nakon što je SAD započeo sa mjerama uvela protumjere u istom iznosu koje su usmjerene na američke poljoprivredne proizvode kao što je soja, a oporezivati će se i morski plodovi i nafta.
Dodatno, nakon što je inicijalno zaprijetio da ukoliko Kina uvede protumjere, SAD će uzvratiti nametima na još 200 milijardi vrijednosti kineskog uvoza, predsjednik Trump jučer je izjavio kako bi mogli povećati iznos na 500 milijardi dolara što implicira kako bi se oporezivala sva roba koja pristiže iz Kine s obzirom da je godišnja vrijednost kineskog uvoza u 2017. dosegnula 505 milijardi dolara.
Kina je izjavila kako potezi SAD-a ugrožavaju nastavak globalne ekspanzije, povećavaju volatilnost na tržištima te utječu na profite multinacionalnih kompanija ali i raspoloživi dohodak potrošača. Određene američke kompanije i grupe poljoprivrednih proizvođača već su upozorile na negativne posljedice koje će snositi od Trumpove protekcionističke politike prema Kini ali i ostalim vodećim trgovinskim partnerima kao Japanu, Europskoj uniji, Kini i Meksiku koje su već uzvratile protumjerama u kumulativnom iznosu od 75 milijardi dolara na uvoz američkih dobara. Prema posljednjim navodima američke farme već osjećaju posljedice skuplje opreme, otkazivanja narudžbi soje iz Kine te sira iz Meksika.
Razlika između 2-godišnjeg i 10-godišnjeg američkog prinosa u proteklom je tjednu nastavila bilježiti pad te kliznula ispod razine od 30bb što je najniža razina od kolovoza 2007. godine.
Uobičajeno se smatra kako je smanjenje spreada između dugoročnih i kratkoročnih prinosa pokazatelj budućih poremećaja u financijskom sektoru te usporavanja ekonomskog rasta, dok se invertiranje krivulje do kojeg dolazi kada kratkoročni prinosi premaše dugoročne smatra jednim od indikatora recesije.
Američki 10-godišnji prinos trenutno se nalazi na 2,85%, odnosno oko sličnih razina na kojima se nalazio još u veljači ove godine – prethodno dva podizanja bazičnog kamatnjaka od Fed-a po 25bb i najave jednog dodatnog podizanja kamatnjaka u toku ove godine.
Naime, nakon što je dosegnuo vrhunac u toke ove godine na 3,11% u svibnju, nedavna korekcija američkog 10-godišnjeg prinosa posljedica je bijega investitora u sigurnije oblike imovine uslijed konstantnih turbulencija na tržištima uzrokovanih zaoštravanjem trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine ali i ostalih vodećih trgovinskih partnera. Istovremeno, rast prinosa na kratkom kraju ostaje podržan zaoštravanjem monetarne politike Fed-a.
Investitori su kao i svaki prvi petak u mjesecu sa zanimanjem popratili objavu sa američkog tržišta rada koja je donekle iznenadila tržišta. Naime, rast zaposlenosti u lipnju dosegnuo je 213 tisuća čime su nadmašena tržišna očekivanja rasta od oko 195 tisuća. Dodatno, podaci za prethodna dva mjeseca su revidirani naviše za 37 tisuća ukupno.
Ono što je ponajviše privuklo pozornost je rast stope nezaposlenosti od 0,29pb na 4,048% nakon što je u prethodnom mjesecu ista pala na najnižu stopu u proteklih 48 godina – 3,75%. Spomenuta izvedba posljedica je 0.2pb rasta stope participacije radne snage u lipnju prije svega u segmentu manje obrazovanih skupina radnika što se može pripisati ulasku obeshrabrenih radnika na tržište nakon snažnog uzleta tržišta rada u nedavnom periodu te nipošto nije negativan indikator.
Unatoč marginalnom porastu stope nezaposlenosti, izvedba i stanje američkog tržišta rada i dalje potvrđuju Fed-ova očekivanja pada stope nezaposlenosti u narednom periodu te nastavka normalizacije monetarne politike što prema sadašnjim očekivanjima implicira još dva podizanja bazičnog kamatnjaka po 25bb u toku ove godine.
