Noćas u ponoć SAD su započele s provođenjem nameta na 34 milijardi dolara uvoza iz Kine na koji je Kina obećala odgovoriti protumjerama te koji potencira trgovinski rat između dvije ekonomije. 25% poreza primjenjivati će se na 818 kineskih proizvoda koji se kreću u rasponu od bojlera za vodu i ljestvi do industrijskih robota i električnih automobila, a nameti na još 16 milijardi vrijednosti kineskog uvoza počet će se provoditi u sljedećih nekoliko tjedana.
Prema dosadašnjim informacijama, Kina planira uvesti sličnu stopu nameta na američke poljoprivredne proizvode kao što je soja, a oporezivat će se i morski plodovi i nafta. Ministar trgovine Kine jučer je izjavio kako Kina mora uzvratiti čim SAD krene sa primjenom carina. Isto tako Kina je izjavila kako potezi SAD-a ugrožavaju nastavak globalne ekspanzije, povećavaju volatilnost na tržištima te utječu na profite multinacionalnih kompanija, ali i raspoloživi dohodak potrošača.
Dodatno, nakon što je incijalno zaprijetio da ukoliko Kina uvede protumjere, SAD će uzvratiti nametima na još 200 milijardi vrijednosti kineskog uvoza, predsjednik Trump jučer je izjavio kako bi mogli povećati iznos na 500 milijardi dolara što implicira kako bi se oporezivala sva roba koja pristiže iz Kine, s obzirom da je godišnja vrijednost kineskog uvoza u 2017. dosegnula 505 milijardi dolara.
Određene američke kompanije i grupe poljoprivrednih proizvođača već su upozorile na negativne posljedice koje će snositi od Trumpove protekcionističke politike prema Kini, ali i ostalim vodećim trgovinskim partnerima kao Japanu, Europskoj uniji, Kini i Meksiku koje su već uzvratile protumjerama u kumulativnom iznosu od 75 milijardi dolara na uvoz američkih dobara. Prema posljednjim navodima, američke farme već osjećaju posljedice skuplje opreme, otkazivanja narudžbi soje iz Kine te sira iz Meksika.
Na navedeno je upozorio i Fed u bilješkama sa sastanka u lipnju koje su jučer objavljene. Naime, Fed je istaknuo rastuće zabrinutosti oko potencijalno negativnih učinaka protekcionizma na američku ekonomiju koji već smanjuju investicije. Prema bilješkama, neke poslovne grupe već su smanjile ili odgodile planirane kapitalne izdatke uslijed nesigurnosti uzrokovanih trgovinskom politikom te je velik dio njih zabrinut oko učinka koje će isto imati na buduće investicije.
Ukoliko isključimo navedeno, Fed-ova retorika u bilješkama je bila izuzetno pozitivna s izraženim očekivanjima snažnog rasta koji će dovesti do daljnjeg pada stope nezaposlenosti te održati inflaciju oko srednjoročnog cilja od 2%. Isto tako, Fed je izrazio potrebu za potencijanom promjenom retorike u narednom periodu gdje bi se razina kamatnih stopa prestala tretirati kao ekspanzivna i promatrala bi se kao restriktivna.
Nakon što su na posljednjem sastanku revidirali očekivanja ovogodišnjeg podizanja kamatnjaka s tri na ukupno četiri podizanja, posljednje bilješke ostavile su mjesta za dodatno/snažnije zaoštravanje monetarne politike koje bi izgledno moglo uvelike ovisiti o budućnosti trgovinske politike i utjecaju iste na ekonomiju.
Američki dionički indeksi uspjeli su zabilježiti pozitivnu izvedbu unatoč jenjavajućim trgovinskim tenzijama, a u kontekstu pozitivnih ekonomskih očekivanja izloženih u bilješkama Fed-a i objavama kako bi Trump mogao ipak odustati od nameta na europsku auto industriju, što je poguralo i europske dioničke indekse u pozitivan teritorij. Nakon snažnog pada u proteklim tjednima, azijski dionički indeksi zabilježili su mješovitu izvedbu u iščekivanju daljnjih koraka na relaciji Kina – SAD.
Fokus investitora danas će biti na objavi podataka s američkog tržišta rada gdje se nakon snažnog rasta zaposlenosti od 233.000 u svibnju očekuje nešto niža stopa rasta od oko 200.000 uz zadržavanje stope nezaposlenosti na trenutno niskim razinama od 3,8%, što je ujedno i najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih 48 godina.
Plaće će izgledno nastaviti rasti po godišnjoj stopi od oko 2,7%-2,8%. S obzirom da je Fed-ova preferirana mjera inflacije nedavno dosegnula 2% i tako potvrdila Fed-ova očekivanja i namjeru nastavka normalizacije monetarne politike u narednom periodu, nisu izgledne snažnije implikacije objave podataka o zaposlenosti na tržišta.
Crobex je na putu drugog uzastopnog tjedna gubitka pri čemu se vrijednost indeksa u posljednja dva trgovinska dana ponovno spustila ispod razine od 1800 bodova po prvi puta od kraja travnja.
Volumeni trgovanja na Zagrebačkoj burzi ostaju skromni uslijed povećane averzije investitora uzrokovanih zbivanjima u Agrokoru. Redovni promet dionicama jučer je iznosio tek 3,3 mil. HRK, a milijunski promet je pri tome zabilježila dionica Podravka d.d. (PODR) čija je cijena na ukupno protrgovanih 1,1 mil. HRK ostala nepromijenjena.
