Hrvatski građani na računima imaju toliko novca da bi mogli sedam puta platiti dugove za autoceste ili vratiti čak tri četvrtine cijelog hrvatskog javnog duga. Uz Zagrepčane najviše štede Istrani, Primorci i Dalmatinci.
"Ja svoje kamate dajem mužu i on štedi za mene", kaže Irena iz Splita. "Imamo tolku penziju da ju ne mogu potrošiti, pa sam odlučio svaki mjesec ostaviti otprilike za cigarete", kaže ironično Dnevniku.hr Ivo iz Donje Stubice.
U godinu dana građani su podebljali stanje na svojim računima za čak 7,8 milijardi kuna. To je više nego što je Vlada rasteretila građane i poduzetnike u tri kruga porezne reforme. Velik dio štednje ipak drži manji broj građana, dok većina može uštedjeti vrlo malo. Oni koji imaju novac više ne oročavaju.
"Kamate su premale", smatra Mateo iz Šibenika, dok Neven iz Donje Stubice šaljivo kaže da novac čuva ispod madraca.
Marijan iz Splita ulaže u fondove i dionice. Ivan nema sumnje: "Banka je banka." U bankama novac sada drže na tekućim, žiro ili štednim računima. "Tamo barem neće platiti porez i prirez pri isplati tog novca.
Međutim, za one koji traže dugoročnije rješenje treba tražiti rješenje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i osiguranjima koja daju bolje rezultate", napominje kreditni posrednik Vjeko Peretić.
Bogatiji ulažu u nekretnine. "Kad govorimo o rastu cijena, to je jedan od razloga zbog kojeg su cijene narasle jer pritisak na kupnju je zbog ljudi koji više ne štede u banci, nego u nekretninama. To dovodi do veće potražnje na tržištu i rasta cijena", navodi Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.