Signal za kupnju nekretnine

Rastu li cijene kvadrata zbog državnih subvencija?

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

4.8.2018. u 11:46

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

4.8.2018. u 11:46

, Image: 184961263, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Profimedia, Panthermedia

Ovotjedni javni poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja mladim obiteljima da zatraže državne subvencije za kupnju stana nastavlja se na očigledan oporavak stanogradnje s laganim rastom cijena na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Budući da je kupnja stana dugoročna investicija povezana s nizom rizika ali i potencijalnih dobrobiti, postavlja se, među ostalim, pitanje ide li oporavak stanogradnje u prilog onima koji kreću u kupnju stana?

Na prvu loptu, stavljanje na tržište većeg broja novoizgrađenih stambenih zgrada povećava ponudu stanova što može značiti i pojeftinjenje cijene kvadrata. No, kako za Magazin upozorava bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, u cijeni stana postoje fiksni troškovi koji su uvijek isti bez obzira kolika je ponuda.

- Ako pogledamo Zagreb, vidimo da cijena već izgrađenih stanova na određenim lokacijama raste jer postoji interes kupaca za njima. Nedostaje novogradnje u dijelovima Zagreba koji su, recimo to tako, preskočeni u razvoju grada. Otuda imate značajnu ponudu stanova koji ne mogu naći kupce, i preveliku potražnju za točno određenim lokacijama - pojašnjava naša sugovornica, koja oporavak stanogradnje vidi kao očekivani trend. U posljednjih nekoliko godina, dodaje Mrak Taritaš, došlo je do raščišćavanja nekretninskog tržišta i na djelu je investicijski zamah razmjeran mogućnostima poduzetnika i tržišta.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nekretninski biznis u Hrvatskoj u prošloj je godini zabilježio rast po svim bitnim parametrima. Broj izdanih građevinskih dozvola (9418) lani je za 1400 premašio isti pokazatelj za 2016., pri čemu je 70 posto odobrenih radova bila novogradnja, a ostatak rekonstrukcija. Kad je u pitanju stanogradnja, prošle godine izdano je građevinskih dozvola za 12.509 stanova u novogradnji i u rekonstrukciji, a u siječnju i veljači ove godine odobreno je dozvola za dodatnih 2023 stambena prostora. Podaci DZS-a govore o porastu cijena 'starih' stanova u zadnjem tromjesečju prošle godine za 3,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kao i višim cijenama u novogradnji u promatranim razdobljima za jedan posto. U Zagrebu je prosječna cijena 'kvadrata' novogradnje u prvom kvartalu ove godine dosegla iznos od 12.390 kuna, što je gotovo 25 posto više nego u istome razdoblju lani.

Analitičarka MacroHuba zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Tamara Slišković, razmatrajući spomenute pokazatelje DZS-a, upozorava kako građevinska aktivnost u zemlji još nije dosegla razmjere iz pretkriznih 2000-tih.

- Jedna od posljedica dugog razdoblja negativnih kretanja na stambenom tržištu jest diferencija u cijenama stambenih objekata s obzirom na njihovu kvalitetu, pa je realno za očekivati da će se pri izgradnji novih stanova slijediti zahtjevniji standardi u kvaliteti izgradnje, čime bi mogao biti potaknut daljnji rast njihovih cijena - navodi u svojoj analizi Tamara Slišković, prognozirajući daljnji oporavak stanogradnje. S analitičarkom MacroHuba suglasna je i Anka Mrak Taritaš, uz dodatak bivše ministrice kako se "ne treba zanositi podacima o građevinskom 'boomu' između 2000. i 2008. jer se to više neće ponoviti".

- Tada su se građevinom bavili mnogi iz špekulantskih pobuda, bilo je mnogo nereda na tržištu. Posljedice znamo. Posljednjih godina došlo je do stabilizacije tržišta - zaključuje Anka Mrak Taritaš.

Očito je kako do osjetnijeg pada cijena nekretnina može doći samo uz odlučnije djelovanje na tržištu državne i stanogradnji naših najvećih gradova. A tu, čini se, svatko vodi svoju politiku.