Svjetski dan štednje

Prosječan Hrvat krajem 2017. držao 45.600 kuna depozita u bankama i štedionicama

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.10.2018. u 14:57

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.10.2018. u 14:57

Zagreb, 291009.
ilustracija za stednju: novac, racuni, kasica prasica, financije, usteda.
Foto: Srdjan Vrancic / Jutarnji list
Srđan Vrančić / Hanza Media

Ilustracija

Prosječan stanovnik Hrvatske imao je krajem prošle godine depozit od oko 45.600 kuna u kreditnim institucijama, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Klasični oročeni depoziti i dalje čine najveći dio financijske imovine kućanstava, kako u Hrvatskoj, tako i u zoni eura. Ipak, zbog pada kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju građani su dio svog novca usmjerili u dionice i investicijske fondove, ali to je i dalje premalo da bi značajnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine kućanstava, poručio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, na okruglom stolu u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje, koji je danas održan u Komori.

Razlike u veličini depozita postoje i između različitih dijelova zemlje. Tako je, pokazuju podaci HGK, apsolutna vrijednost depozita u kontinentalnom dijelu zemlje 35,8 posto veća nego u obalnom dijelu zemlje. Razlog tome, ističu u Komori, valja tražiti u Zagrebu, u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Kada se iz računice isključi metropola, Kontinentalna Hrvatska ima čak 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske Hrvatske, u kojoj je vrijednost depozita po stanovniku 83 posto veća, ističu u HGK. Glavni razlog tome su prihodi od turizma.

U HGK su upozorili i na slabu financijsku pismenost hrvatskih građana, koja je ocijenjena s 11,7 od mogućih 20 bodova. To pokazuje, zaključuju u Komori, da postoji velik prostor za rast financijske pismenosti stanovništva.