Nije dovoljno samo udovoljavati određenim uvjetima da biste otvorili obrt, važno je razmišljati i o financijama. Iz tog razloga, prije nego što se “bacite” u proces otvaranja obrta, trebali biste znati koje sve financijske obveze obrtnici moraju ispunjavati.
1. Porez na dohodak
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, odnosno na primitke koje porezni obveznik ostvari na tržištu rada, robe, usluga i kapitala, principu davanja na korištenje imovine i imovinskih prava te na primicima od osiguranja. Zapravo, radi se o razlici između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka. Ovaj sustav oporezivanja time prati poduzetnika u mogućnosti plaćanja obveza, što je njegova dobra strana. Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisna je o ostvarenom dohotku. Točnije, na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća, a nakon toga slijedi progresivno oporezivanje stopama od 12 posto (na poreznu osnovicu do 2.200 kn), 25 posto (na osnovicu između 2.200 i 13.200 kn) i od 40 posto (na poreznu osnovicu iznad 13.200 kn).
Obrtnik može, ako procijeni da mu se isplati, prijeći iz sustava oporezivanja porezom na dohodak u sustav poreza na dobit. Dobit je razlika između prihoda i nastalih rashoda i u pravilu ne ovisi o naplati nego se plaća po stopi od 20 posto na poreznu u osnovicu.
2. Paušalno oporezivanje
Za obrtnike je još važno spomenuti i primjenu porezne stope od 12 posto na godišnji paušalni dohodak koji je ujedno i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza.
Iznos paušalnog oporezivanja utvrđuje nadležna Porezna uprava, koja može i ukinuti rješenje o paušalnom oporezivanju i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza prema ostvarenom dohotku, i to u slučaju da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. Nadalje, porezni obveznik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige (izuzev evidencije o prometu).
3. Porez na dodanu vrijednost
Uz navedeno, morate plaćati i porez na dodanu vrijednost u proračun Republike Hrvatske, koji uplaćuje svaka fizička i pravna osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost i plaća se po stopama od 5 posto, 13 posto ili 25 posto. Obrtnik je obveznik poreza na dodanu vrijednost u slučaju da isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 230 tisuća kuna. No, ako je u obračunskom razdoblju pretporez veći od porezne obveze, onda obrtnik ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.
4. PDV identifikacijski broj
Porezni obveznici iz država članica Europske unije koji na području Republike Hrvatske obavljaju isporuke dobara i usluga, a čije je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj, odnosno porezni obveznici koji isporučuju dobra kojima prijeđu hrvatski prag isporuke ili odustaju od hrvatskog praga isporuke od 270 tisuća kuna, moraju zatražiti od Porezne uprave dodjelu PDV identifikacijskog broja. Taj se broj koristi za isporuke, stjecanje dobara i usluga na zajedničkom europskom tržištu.
Odnosno, kada je ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar EU u toku tekuće kalendarske godine viša od praga stjecanja u iznosu od 77 tisuća kuna, porezni obveznik dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije stjecanja dobara čijom će ukupnom vrijednosti prijeći propisani iznos.
4. Posebni i lokalni porezi i trošarine
Posebni porezi uplaćuju se u Državni proračun, a odnose se na posebne poreze za kavu, bezalkoholna pića i motorna vozila. Osim toga, u proračun se uplaćuju i trošarine, a radi se o trošarinama na energente i električnu energiju, na duhanske proizvode i na alkohol i alkoholna pića. Obrtnici moraju plaćati i lokalne poreze koji služe za financiranje lokalnih potreba.
5. Doprinosi za obvezna osiguranja
Buduće obrtnike treba upozoriti i da će biti dužni mjesečno uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Iznose spomenutih doprinosa za vlasnika obrta utvrđuje Porezna uprava na temelju ostvarenog godišnjeg dohotka po sljedećim stopama: mirovinsko osiguranje u iznosu 15 posto ostvarenog dohotka i zdravstveno osiguranje u istom tom postotku. Osim toga, morate plaćati i doprinos za zaštitu na radu u iznosu od 0,5 posto, dok doprinos za zapošljavanje iznosi 1,7 posto ostvarenog dohotka.
6. Komorski doprinos i ostale financijske obaveze
Obrtnici su i obveznici plaćanja komorskog doprinosa, koji za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi oko dva posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka. Osim toga, morate platiti i naknadu za očuvanje funkcija šuma po stopi 0,0265 posto, te spomeničku rentu (u iznosu između jedne i sedam kuna po četvornom metru) za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline i za stjecanje prihoda od djelatnosti propisanih Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
U računicu svakako uvrstite i mjesečne izdatke za fiskalizaciju. Tele2 paket za fiskalizaciju plaćat ćete 79 kuna mjesečno (+PDV), a u njemu dobivate uređaj Alcatel Pixi 4 DS s dvogodišnjim jamstvom, Bluetooth printer i aplikaciju za fiskalizaciju. Ovim paketom dobit ćete i uslugu pristupa internetu s 250 MB mjesečno prometa i brzinu prijenosa podataka od 128 kbps putem Tele2 mreže (što Vam je dovoljno za neometani rad blagajne) te, iako uređaj ne podržava plaćanje karticama, u izborniku se može izabrati opis/način plaćanja karticama pa korisnik može preko drugog uređaja naplatiti karticom.
Konačno, ostala Vam je i članarina turističkim zajednicama koja se obračunava ukupnim prihodom iskazanim u računu dobitka i gubitka kod pravnih osoba te ukupno naplaćenim ukupnim primitcima iskazanim u knjizi primitaka i izdataka smanjeni za naplaćeni PDV kod fizičkih osoba. Obveznici plaćaju članarinu na području u kojem imaju sjedište. Da bi obveznik utvrdio po kojoj stopi plaća turističku članarinu, treba odrediti kojoj skupini djelatnosti pripada i u koji je turistički razred razvrstano mjesto u kojem obavlja djelatnost (A, B, C ili D).