Američki predsjednik Trump izjavio je kako će SAD nametnuti carine od 10% na preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti dobara od početka rujna. Odluka SAD-a da uvede nove carine šokirala je javnost budući da je krajem lipnja dogovoreno primirje između dvije zemlje na summitu G20 u Osaki te da su započeti novi pregovori između dvije strane koji su uključivali i ovotjedni sastanak u Šangaju.
Isti očito nije išao u smjeru kojem su se SAD nadale te je Trump sugerirao kako Kina do sada nije učinila ništa kako bi ispunila svoje obećanje kako će kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda. Do sada objavljeni podaci o robnoj razmjeni pokazali su kako ranije uvođenje carina na oko 250 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza u SAD nije postiglo željene efekte u smislu smanjenja deficita koji SAD ostvaruju s Kinom u robnoj razmjeni.
Nastavno na izjave o uvođenju novih carina, Trump je istaknuo kako bi one u budućnosti mogle biti podignute i preko 10%, sve do razine koja premašuje razinu od 25%, ali kako nije nužno da će doći do istoga. Tržišta još uvijek iščekuju kineski odgovor ali sigurno je kako novi potez SAD-a neće biti dobro primljen te će tenzije između dvije zemlje zabilježiti daljnju eskalaciju, ugrožavajući svjetski ekonomski rast koji se već nalazi pod pritiskom niza drugih neizvjesnosti kao što su slabosti u prerađivačkom sektoru i Brexit.
Podsjećamo na kronologiju američko-kineskog trgovinskog sukoba. Predsjednik Trump inicijalno je uveo carine na 50 milijardi dolara vrijednosti godišnjeg uvoza industrijskih dobara u SAD početkom prošle godine. Krajem 2018. carine su uvedene na još 200 milijardi dolara vrijednosti uvoza te su iste povećane s 10% na 25% u svibnju ove godine kada je Trump zaprijetio i uvođenjem carina na preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti uvoza što je jučer i službeno najavio.
Odluka SAD-a da uvede nove carine nameće i pitanje kako će se zemlja postaviti u budućnosti prema kineskoj kompaniji Huawei za koju se strahuje da bi mogla pomoći Kini u provođenju industrijske špijunaže. U razgovoru s kineskim predsjednikom na summitu G20 u Osaki, Trump je signalizirao da je voljan olabaviti određene restrikcije na poslovanje kompanije koje su uvedene u svibnju.
Eskalacija tenzija tako povećava neizvjesnost za američke kompanije u pogledu mogućnosti poslovanja sa Huaweijem u budućnosti. Iako su predstavnici dviju zemalja trebali održati novu rundu pregovora početkom srpnja, postoji velika vjerojatnost kako Kina neće htjeti poslati novu delegaciju nakon što su uvedene nove carine.
Azijska dionička tržišta su se našla pod snažnim pritiskom nakon objave o uvođenju novih carina te su vodeći kineski dionički indeksi (vidi graf niže) zabilježili korekcije od preko 2%.
Američki dionički indeksi su također pretrpjeli težak udarac te je S&P 500 izbrisao inicijalne dobitke od preko 1,1% da bi trgovanje završio s gubitkom od 0,9%. Američki 10-godišnji prinos zabilježio je pad od 12 baznih bodova te se spustio na svega 1,9% s jedne strane pritisnut povećanom potragom investitora za sigurnom imovinom a s druge strane pritisnut očekivanjima da će američka centralna banka biti prisiljena na daljnje smanjenje kamatnjaka kako bi zaštitila ekonomiju od negativnih posljedica novih carina. Američki kratkoročni prinosi u jednom su trenutku bilježili pad od 18 baznih bodova što je najsnažnija dnevna korekcija od ožujka 2009. godine.
