Nakon snažne rasprodaje u srijedu nakon završetka Fed-ovog sastanka na kojem je podignut bazični kamatnjak te najavljena još dva podizanja istog u toku sljedeće godine, američki dionički indeksi zabilježili su jučer daljnju korekciju uslijed povećanog straha investitora od privremene obustave rada američke vlade.
S&P 500 tako je na putu da zabilježi svoju najlošiju kvartalnu izvedbu od 2008. godine i istovremenu najlošiju izvedbu u prosincu od 1931. godine. Sva tri ključna američka dionička indeksa trenutno bilježe negativne povrate u ovoj godini dok je Nasdaq Composite samo tri mjeseca ranije bio u plusu od oko 20%.
Posljednje informacije upućuju da će predsjednik Trump odbiti kratkoročni prijedlog financiranja koji je podršku dobio u Senatu, a u skladu sa svojim prijetnjama kako će obustaviti rad vlade ako Kongres ne odobri zakon kojim bi se alociralo 5 milijuna dolara za financiranje izgradnje zida duž granice s Meksikom.
Istovremeno, spread između američkog 2-godišnjeg i 10-godišnjeg prinosa jučer je spustio ispod razine od 10bb po prvi puta u proteklom desetljeću uslijed nastavka reakcije investitora na najavljeno daljnje zaoštravanje monetarne politike od strane Fed-a koja podiže krivulju prinosa na kratkom kraju te nižih očekivanja rasta i inflacije koji negativno djeluju na prinose na dužem kraju krivulje.
Nemojmo zaboraviti da je invertiranje krivulje prinosa prethodilo vrhuncu S&P 500 američkog dioničkog indeksa u listopadu 2007. za 14 mjeseci i slomu Lehman Brothersa za 16 mjeseci. Posljednjih pet recesija u SAD-u su sve predvođene invertiranjem krivulje (vidi graf ispod). Od pet recesija vidljivih na grafu čak njih tri (1982., 1991., i 2009.) procijenjene su od strane MMF-a globalnim recesijama od kojih se svakako i po trajanju i po učincima smatra najgorom ona iz 2009. godine.
Cijena zlata dosegnula je najvišu razinu u proteklih šest mjeseci uslijed povećane potražnje investitora za sigurnom imovinom radi nesigurnosti oko obustave rada američke vlade te posljednje rasta kamatnih stopa u SAD-u.
Silazni pritisci na cijenu nafte su nastavljeni jučer pri čemu WTI i Brent nafta bilježe korekciju od oko 10% samo u toku ovog tjedna. Cijene nafte pale su za oko 40% sa svog ovogodišnjeg vrhunca zabilježenog prije jedanaest tjedana.
Strah investitora od usporavanja rasta i posljedično smanjenje potražnje za energentima nastavlja vršiti pritisak na cijene. Posljednje podizanje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a dodatno je povećalo zabrinutosti, kao i blage silazne revizije očekivane stope američkog rasta. Posljednje mjere OPEC-a da smanji proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno nisu imale željene učinke a upitna je mogućnost OPEC-a da svojim mjerama stabilizira cijene uslijed značajnog rasta proizvodnje u zemljama ne-članicama.
Nastavno na dvije devizne intervencije HNB-a u toku ovog mjeseca, tečaj EUR/HRK se u protekla dva dana stabilizirao blago ispod razine od 7,42 kuna za jedan euro.
Do kraja godine pritom ne očekujemo značajniji rast tečaja s trenutnih razina budući da je potencijal slabljenja domaće valute, koji proizlazi iz rasta uvozne potražnje u predblagdanskom periodu te više turističke aktivnosti domaćeg stanovništva u inozemstvu, ograničen solidnim priljevom deviza po osnovi turizma.
Tečaj EUR/USD jučer je zabilježio rast te se parom trenutno trguje iznad razina od 1,14 dolara za jedan euro. Slabljenje američkog dolara pritom proizlazi iz neizvjesnosti oko obustava rada američke vlade dok su se na euro pozitivno odrazile vijesti oko dogovora Italije s Europskom unijom oko pitanja proračuna za narednu godinu.
Naime, obje strane su se usuglasile oko deficita proračuna od 2,0% BDP-a umjesto prijašnje ciljane razine od 2,4%. U svijetlu navedenog izgledno je kako će Italija barem privremeno izbjeći ulazak u Proceduru prekomjernog deficita dok analitičari ostaju skeptični da li je nova ciljana razina deficita realna u kontekstu planova talijanske vlade.
Spomenuta objava smanjila je i pritisak na talijanske banke koje bilježe izloženost od oko 10% imovine prema državnim obveznicama – više nego bilo koja druga zemlja Europske unije.
Na umu ipak treba imati i kako je talijanska vlada smanjila svoja predviđanja rasta zajedno s smanjenjem deficita te se tako očekuje rast BDP-a od 1,0% u narednoj godini umjesto do sada planiranih 1,5%. Uz razinu javnog duga od preko 130% te relativno nizak srednjoročni potencijal rasta, rizici u Italiji ostaju naglašeni.
