Svjetski dionički indeksi jučer su potonuli, dok je potraga investitora za sigurnom imovinom dovela do pada njemačkih i američkih prinosa te jačanja švicarskog franka i jena. Spomenuta izvedba posljedica je sve jačih tenzija na relaciji Kina-SAD nakon što je američki predsjednik Trump nakon uvođenja carina na 50 milijardi dolara vrijednosti uvoza iz Kine zaprijetio carinom od 10% na dodatnih 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza ukoliko Kina ne odlučiti napustiti svoj plan protumjera na američku protekcionističku politiku.
U toku dana, američki savjetnik za trgovinu Peter Navarro istaknuo je kako je Kini dano dovoljno vremena da reagira na američke prigovore vezane za razmjenu u prošloj godini ali da nema planova o nastavku istih. Cilj SAD-a je smanjenje deficita robne razmjene od visokih 375 milijardi dolara koje ostvaruje sa Kinom te eliminacija nepoštenih praksa Kine u prisvajanju američkog intelektualnog vlasništva.
Kina je brzo uzvratila uz izjavu da ukoliko SAD izgubi racionalnost i izda novu listu nameta na kineske proizvode, neće imati izbora nego uzvratiti i snažnijim protumjerama kako u kvalitativnom tako i kvantitativnom smislu što je dio tržišnih sudionika protumačio kao potencijalnu prijetnju ugrožavanja interesa američkih kompanija koje posluju u Kini.
Pad dioničkih indeksa širom zemalja i tržišta pokazuje kako investitori smatraju da bi nastavak trgovinskih sukoba između dvije zemlje mogao ugroziti robnu razmjenu u cjelini.
Dow Jones dionički indeks zabilježio je pad šesti uzastopni trgovinski dan što je nadulja serija pada od ožujka prošle godine te se ovogodišnji prinos indeksa spustio u negativan teritorij. Najsnažnije gubitke zabilježila su izdanja Boeing, Caterpillar i 3M uslijed očekivanja negativnih posljedica na njihovo poslovanje radi povezanosti sa Kinom.
S nešto pozitivnije strane, snažna izvedba američkih makroekonomskih indikatora nastavila se uz najveći rast započete izradnje stambenih jedinica u proteklih jedanaest godina na 1,35 milijuna u svibnju čime su nadmašena tržišna očekivanja.
Nakon prošlotjednog sastanka Vijeća ECB-a, čelnik Draghi u jučerašnjem je govoru još jednom istaknuo kako je odluka o završetku programa otkupa obveznica do kraja ove godine posljedica značajnog napretka u postizanju jačanja inflatornih pritisaka, a usprkos očekivanom usporavanju rasta ekonomije Euro zone što se reflektiralo i u nedavnim projekcijama ECB-a koje su snizile ovogodišnju procjenu rasta za 0,3pb na 2,1%.
Draghi je istaknuo da geopolitički rizici koji proizlaze iz mogućeg trgovinskog rata, više cijene nafte te povećana volatilnost na tržištima imaju negativne implikacije na izglede rasta ali kako je rast plaća u Njemačkoj i Francuskoj indikator jačanja privatne potrošnje koja će pojačati inflatorne pritiske u narednom periodu. Unatoč navedenome smatramo kako na umu treba imati kako određen dio ekonomija Euro zone na periferiji se i dalje bori sa znatno višim stopama nezaposlenosti koje su posebno visoke u slučaju mlade radne snage koja je ujedno i tradicionalno glavni pokretač rasta potrošnje.
Tržišta nastavljaju špekulirati o potencijalnom ishodu sastanka Vijeća OPEC-a u petak u Beču gdje će OPEC, Rusija i ostali vodeći proizvođači nafte donijeti odluku o obujmu proizvodnje nafte u narednom periodu nakon što je volumen iste bio smanjen u proteklih 18 mjeseci.
Iranski ministar jučer je pozvao OPEC na ignoriranje zahtjeva predsjednika Trumpa prema promjenama u proizvodnji, a nakon što je SAD zatražio da se maknu zabrane povećanja proizvodnje. Istovremeno, Rusija u skladu sa namjerama SAD-a predlaže da se maknu limiti proizvodnje čime bi se povećala dnevna proizvodnja nafte za 1,5 milijuna barela dnevno a čime bi se nadmašio procjenjeni negativan učinak od strane restrikcija Iranu i smanjenje ponude Venezuele koji iznosi jedan milijun barela nafte dnevno.
Nakon tri tjedna i posljednja dva trgovinska dana u negativnom teritoriju, Crobex je jučer zabilježio pozitivnu izvedbu na skromnom prometu dionicama od 4,4 mil. HRK.
Izdanje Hrvatski Telekom d.d. (HT) zabilježilo je blok transakciju od 2,0 mil. HRK po cijeni od 149,0 HRK po dionici, dok u redovnom dijelu trgovanje niti jedno izdanje nije ostvarilo milijunski promet, a najviše se trgovalo povlaštenim izdanjem grupe Adris d.d. (ADRS2) čija je cijena na prometu od 0,7 mil. HRK porasla 0,24%.
Društvo ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. (ERNT) jučer je objavilo kako je potpisalo ugovor o dodjeli 20 mil. HRK bespovratnih sredstava za povećanje energetske učinkovitosti u kompaniji. Cijena izdanja je zabilježila rast od 0,93% ali na prometu od tek nekoliko desetaka tisuća kuna.