Pregled tržišta: Cijene nafte bilježe rast treći uzastopni dan ususret sastanku OPEC-a

Američki dionički indeksi zabilježili su pad od preko 3% u najsnažnijoj rasprodaji u protekla dva mjeseca, a negativnu izvedbu su zabilježili i ostali vodeći svjetski dionički indeksi u kontekstu rastućeg straha od sužavanja spreada između kratkoročnih i dugoročnih američkih prinosa. Korekcija je pritom predvođena dionicama industrijskog te tehnološkog sektora, a snažnu korekciju zabilježio je i američki financijski sektor.

Razlika između američkog 2-godišnjeg i 10-godišnjeg prinosa spustila se jučer na tek 11bb što je najniža razina u post kriznom razdoblju.

Nemojmo zaboraviti da je invertiranje krivulje prinosa prethodilo vrhuncu S&P 500 američkog dioničkog indeksa u listopadu 2007. za 14 mjeseci i slomu Lehman Brothersa za 16 mjeseci. Posljednjih pet recesija u SAD-u su sve predvođene invertiranjem krivulje (vidi graf ispod). Od pet recesija vidljivih na grafu čak njih tri (1982., 1991., i 2009.) procijenjene su od strane MMF-a globalnim recesijama od kojih se svakako i po trajanju i po učincima smatra najgorom ona iz 2009. godine.

Generalno gledajući, investitori imaju tendenciju kupovanja više dugoročnih vrijednosnih papira kada očekuju ekonomsko usporavanje u nadolazećim godinama (što spušta prinose na dugom kraju) budući da ulaganje u obveznice sačuva vrijednost kapitala kada su dionička tržišta u padu. Također, postoji očekivanje aprecijacije vrijednosti budući da su periodi kontrakcije obično popraćeni ekspanzivnom monetarnom politikom koja dovodi do pada kamatnih stopa (prinosa) te rasta cijene obveznice.

Podizanje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a prije svega podiže kratkoročne prinose dok su dugoročni prinosi više pod utjecajem očekivanja rasta oko budućih stopa rasta i inflacije. Nedavna kretanja američke krivulje prinosa tako sugeriraju da investitori anticipiraju niže stope rasta i inflacije na dužem vremenskom horizontu te ocjenjuju da je kupnja dugoročnih obveznica najbolja opcija za njihove portfelje.

Cijene nafte bilježe rast treći uzastopni dan uslijed rastućih očekivanja da će se OPEC odlučiti na smanjenje proizvodnje na nadolazećem sastanku u četvrtak i petak. U toku vikenda ruski predsjednik Putin je izjavio kako Rusija ima namjeru nastavka suradnje sa Saudijskom Arabijom kako bi se stabilizirala proizvodnja. Također, u proteklim danima Kanada je najavila smanjenje proizvodnje od početka sljedeće godine.

Rast averzije prema rizičnoj imovini na svjetskim tržištima doveo je do jačanja dolara u odnosu na euro pri čemu se parom trguje blago iznad razine od 1,13 dolara za jedan euro.

Spomenuta izvedba potvrđuje naša očekivanja da čak i ako fundamenti američke ekonomije zabilježe blago pogoršanje u narednoj godini, snaga dolara će ostati netaknutom uslijed i dalje znatno bolje slike u usporedbi s euro zonom, viših prinosa te percepcije dolara kao sigurnog utočišta.

Nastavno na aprecijacijske pritiske na domaću valutu u proteklim danima, HNB je sukladno našim očekivanjima jučer intervenirao na tržištu te od banaka otkupio 494,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,405906 kuna za jedan euro te tako kreirao 3,7 milijardi kuna dodatne kunske likvidnosti povrh već postojećeg viška u sustavu od preko 20 milijardi kuna.

Silazne tečajne pritiske u proteklim danima pritom prije svega pripisujemo izglednom zatvaranju deviznih pozicija na tržištu te potencijalnoj reakciji na prvu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon koje je guverner Vujčić izjavio kako bi tečaj po kojem ćemo ući u ERM II mogao biti poznat već u toku sljedeće godine.

Očekivano jačanje domaće uvozne potražnje u predblagdanskom periodu pritom i dalje sugerira umjereni rast tečaja sa sadašnjih razina dok su daljnji silazni pritisci prema našem mišljenju ograničeni HNB-ovom predanosti očuvanja stabilnosti domaće valute te posljedično izglednim deviznim intervencija u slučaju daljnjih aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu.

Na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo financija je prihvatilo sve pristigle ponude u kunama te plasiralo 1.872 milijardi kuna jednogodišnjih trezoraca čime je nadmašen plan izdanja od milijarde kuna te ukupno dospijeće od 675 milijuna kuna. Prinos se pritom zadržao na rekordno niskih 0,09%.

Nadalje, Ministarstvo je plasiralo 3,3 milijuna jednogodišnjih trezorskih zapisa denominiranih u eurima uz bid-to-cover omjer od 2,5x pri čemu se kamatna stopa zadržala na 0,0%.