Inicijalno snažniji dobici izbrisani su u kasnijem dijelu trgovanja te su američki dionički indeksi dan završili u blagom plusu nošeni dionicama zdravstvenog sektora i energetike koja nastavlja profitirati od uzlaznih pritisaka na cijenu nafte. Dow Jones dionički indeks pritom je zabilježio rast osmi trgovinski dan uzastopno što je najdulja serija rasta dioničkog indeksa od rujna 2017. godine.
Rastu indeksa u prilog ide i nešto veći optimizam vezan uz američko-kineske trgovinske odnose nakon što je predsjednik Trump u toku dana objavio kako surađuje sa kineskim predsjednikom na povratku kineske telekomunikacijske grupe ZTE u poslovanje. Naime, ZTE je u toku prošlog tjedna objavio kako su smanjili obujam svog poslovanja uslijed učinka sankcija nametnutih od Trumpove administracije.
Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, investicije u Europskoj uniji (mjerene kao udio istih u BDP-u) još uvijek nisu uspjele dosegnuti predkrizne razine. Preciznije, čak 24 od 28 ekonomija EU u 2017. godini zabilježilo je nižu razinu investicija nego u 2007. godini, a izuzeci su Švedska, Njemačka, Austrija i Belgija. Na samom dnu ljestvice nalazi se Latvija, a slijedi Grčka, Španjolska i Bugarska. Na razini Euro zone udio investicija u BDP-u zabilježio je pad sa 23,2% u 2007. godini na 20,5% u prošloj godini.
Činjenica da se investicije nalaze ispod predkrizne razine usprkos rekordno niskim kamatnim stopama, stopa nezaposlenosti iznad predkrizne razine na razini od preko 8% te inflacija znatno ispod ECB-ovog srednjoročnog cilja od 2% impliciraju kako će ECB nastaviti sa mjerama ekspanzivne politike u narednom periodu te podržavaju naš stav kako do prvog podizanja kamatnjaka neće doći prije kraja sljedeće godine.
Istovremeno, predsjednik centralne banke Francuske Galhau koji se smatra i potencijalnim nasljednikom trenutnog čelnika ECB-a Draghia, u svojim je jučerašnjim izjavama sugerirao kako bi do podizanja kamatnjaka moglo doći relativno brzo nakon završetka programa otkupa obveznica. Potonje je donekle u suprotnosti sa trenutnom službenom retorikom ECB-a koja kaže kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama dugo vremena nakon završetka programa kvantitativnog otpuštanja i zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže naznake samoodrživog kretanja prema srednjoročnom cilju.
Nakon što je HNB intervenirala na tržištu prošli tjedan, aprecijacijski pritisci na kunu nastavili su se jučer u toku dana pri čemu je EUR/HRK par pao za dodatnih 80-ak pipseva i time pao ispod razine od 7,38 kuna za jedan euro. Tečaj se na ovako niskim razinama posljednji puta nalazio u rujnu 2012. godine.
Kuna ostaje podržana solidnim izvozom, snažnim priljevom turističkih deviza i izvan suštine turističke sezone uz rast stranih turističkih noćenja od 23,1% u prvom kvartalu ove godine te snažnijim povlačenjem sredstava iz EU fondova.
Istaknimo pritom kako je kuna ove godine podržana i nižom repatrijacijom dobiti koja je uobičajeno generirala deprecijacijske pritiske u drugom kvartalu, a uslijed niže dobiti banaka u toku prošle godine nakon rasta rezervacija po osnovi Agrokora i s Agrokorom povezanih kompanija.
Ipak, smatramo kako je snažnije jačanje domaće valute ograničeno HNB-ovom predanosti očuvanju tečajne stabilnosti te u svijetlu navedenog ne očekujemo pad par ispod razine od 7,35 kuna za jedan euro u kratkom roku.
Cijena nafte nastavila je bilježiti rast jučer u toku dana pri čemu je cijena Brenta probila razinu od 78 dolara po barelu nafte po prvi puta u više od tri i pol godine potaknuta očekivanim tržišnim implikacijama povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma sa Iranom te jučerašnjim sukobima na Bliskom istoku.
Istovremeno, OPEC je jučer izjavio kako su spremni reagirati kako bi se postigla stabilnost na tržištu a što potencijalno implicira završetak programa smanjenja proizvodnje nafte među zemljama članicama kako bi se kompenzirala smanjena ponuda iranske nafte u narednom periodu.
Na jučerašnoj jednotjednoj obrnutoj repo aukciji banke su još jednom propustile dostaviti ponude HNB-u što ne iznenađuje s obzirom na rekordan višak kunske likvidnosti u sustavu od oko 30 milijardi kuna s jedne strane te i dalje skromnu kreditnu aktivnost s druge strane.
Ministarstvo financija preskače današnju aukciju trezorskih zapisa, a što je u skladu s izostankom dospijeća. Sljedeća aukcija će se održati 22. svibnja kada dospijeva 400 mil. HRK zapisa te 20 mil. EUR trezorskih zapisa.