Tjedan iza nas na svjetskim je tržištima protekao u znaku povećane averzije prema rizičnoj imovini uslijed eskalacije američko-kineskog trgovinskog sukoba. Nakon što su SAD krajem prošlog tjedna povećale carine s 10% na 25% na 200 milijardi dolara vrijednosti uvoza kineske robe, Kina je početkom tjedna objavila kako će povećati carine na oko 60 milijardi dolara vrijednosti američkih dobara. Nove carine bit će u primjeni od početka sljedećeg mjeseca gdje će se carine na 2493 dobra povećati s 10% na 25%, na 1078 dobara s 10% na 20%, na 974 dobra s aktualnih 5% na 10%. Na 595 dobara nastavit će se s naplatom carina od 5% kao što je bilo i do sada.
U skladu s navedenim, investitori su pribjegli potrazi za sigurnom imovinom što je rezultiralo snažnim silaznim pritiscima na njemačke i američke 10-godišnje prinose. Američki 2-godišnji prinos pritom se spustio na najnižu razinu od veljače prošle godine. Američka krivulja prinosa pritom ostaje invertirana gdje je prinos na američki 3-mjesečni trezorski zapis trenutačno iznad prinosa na 10-godišnju obveznicu po četvrti puta u proteklih pet trgovinskih dana te već jedanaesti puta u toku ove godine. Invertiranje američke krivulje prinosa prethodilo je svakoj recesiji od Drugog svjetskog rata. Njemački 10-godišnji prinos nalazi se na najnižoj razini u protekle tri godine.
Utjehu investitorima nisu uspjele pružiti niti prve objave ekonomskih indikatora SAD-a i Kine za drugi kvartal godine. Naime, američka industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 0,5% mjesečno u travnju što je treća korekcija indikatora u protekla četiri mjeseca. Prerađivačka industrija je pritom ostala slaba točka što je u skladu s posljednjim kretanjima sentiment indikatora. Nadalje, nakon što je u ožujku zabilježila najsnažniji rast od rujna 2017. godine, američka trgovina na malo u travnju je zabilježila neočekivani pad od 0,2% mjesečno.
U međuvremenu, kineska trgovina na malo u travnju je zabilježila rast od 7,2% godišnje što je najniža stopa rasta u proteklih 16 godina uslijed usporavanja rasta prodaje potrošačkih dobara i kozmetike u najnovijim naznakama slabljenja kineskog gospodarstva. Industrijska proizvodnja je također podbacila tržišna očekivanja s rastom od 5,4% godišnje u travnju što je u skladu s rastom zabilježenim u studenom a koji je bio najniža stopa rasta od svjetske financijske krize.
Druga objava BDP-a euro zone potvrdila je rast od 1,2% godišnje u prvom kvartalu 2019. Izuzev navedenog, ovaj tjedan su objavljeni i podaci o BDP-u Njemačke u prvom kvartalu prema kojima je najveća ekonomija euro zone zabilježila rast od 0,4% kvartalno, odnosno 0,6% na godišnjoj razini.
Na umu pritom treba imati da je neobično toplo vrijeme u prvom kvartalu imalo pozitivan utjecaj na građevinski sektor Njemačke bez kojega bi rast bio slabiji. Učinci toplog vremena na BDP će iščeznuti u drugom kvartalu godine. Imajmo na umu kako su industrijske narudžbe zabilježile pad od 4,1% kvartalno u prvom kvartalu godine što upućuje na nastavak silaznog trenda u industrijskom sektoru te stagnaciju BDP-a u drugom kvartalu godine. Stabilizacija kineskog rasta tako ostaje ključan preduvjet oporavka prerađivačkog sektora euro zone.
Devizno tržište u proteklim je danima pod utjecajem eskalacije trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine gdje je potraga investitora za sigurnim valutnim utočištem rezultirala aprecijacijskim pritiscima na jen te švicarski franak. Tečajem EUR/USD se pritom trgovalo na relativno nepromijenjenim razinama oko 1,12 dolara za jedan euro gdje su deprecijacijski pritisci koji proizlaze iz potencijalno lošije izvedbe ekonomije nakon eskalacije trgovinskih sukoba s Kinom, kompenzirani snažnijom potražnjom za dolarom kao sigurnom valutom.