Savjetovališta za potrošače svake godine imaju sve više posla, a sve manje novca.
Ove je godine, pak, situacija postala kritična jer je samo Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva (MINGPO), pod čijom je ingerencijom i resor zaštite potrošača, savjetnicima sugeriralo da stave ključ u bravu od 1. siječnja, pa nadalje. Upravo je, naime, spomenuto Ministarstvo krivo što su savjetovališta do konca ožujka bila bez sredstava za rad. Premda su, naime, natječaj za dodjelu novca udrugama objavili lani, koncem prosinca, odluku su donijeli tek 29. ožujka.
Zagrebu ni kune
I ne samo to, umjesto planiranih 800.000 kuna potpore, Ministarstvo je u okviru projekta "Savjetovanje potrošača" podijelilo ukupno 280.000 kuna, odnosno po 70.000 kuna za svaku od četiri udruge čiji su programi rada odobreni, a riječ je o "Splitskom potrošaču", "Varaždinskom potrošaču", Potrošačkom forumu iz Osijeka, te Društvu za zaštitu potrošača Istre. Zanimljivo je da u Zagrebu niti jedna udruga koja se bavi savjetovanjem potrošača nije dobila potporu u okviru spomenutog natječaja.
Voditelj splitskog Savjetovališta, Vlado Biljarski, kaže nam kako su dobivena sredstva dostatna tek za tri mjeseca rada, dakle, od početka travnja do konca lipnja.
- Sve što se događa upućuje na činjenicu da bi se savjetovališta mogla ugasiti, odnosno da Vlada nije previše zainteresirana za njihov opstanak... Dok druge udruge nemaju problema s financiranjem, mi ovu kalvariju prolazimo svake godine. To je apsurdno jer naš je rad vrlo konkretan i građani nam se stalno obraćaju za pomoć. Kako bi osigurali kontinuitet rada, iz vlastitih smo sredstava od siječnja do travnja plaćali režije i ostale troškove. Ministarstvo nam, međutim, to neće nadoknaditi, odnosno novac ne daje retroaktivno. S ovih 70.000 kuna koje su nam sad dodijelili, pokrivaju tek plaće stručnih suradnika, mene i mog kolege Nene Milasa, dok vanjske suradnike više nemaju namjeru plaćati. Izgubili smo tako tri savjetnika koja su građane konzultirala po pitanju financijskih usluga, telekomunikacija i komunalnih problema. Ostajemo, dakle, samo nas dvojica na korisnike iz četiri dalmatinske županije i najmanje 20 upita dnevno - kaže Biljarski i dodaje kako će iz vlastitog džepa morati plaćati i troškove vođenja knjiga, uredskog materijala i drugih troškova rada savjetovališta (izuzev režija) jer ni to Ministarstvo nije preuzelo na sebe.
- Ljudi nas danas sve više zovu i za usluge u turizmu, taj segment potrošačkih prava je narastao, a rad savjetovališta se minorizira - drži Biljarski.
Iz Ministarstva gospodarstva ništa od svega navedenog ne smatraju spornim. Zašto su im za provedbu natječaja trebala tri mjeseca radi čega je opstanak savjetovališta doveden u pitanje, nisu objasnili.
- Financiraju se plaće za savjetnike koji moraju biti stručni u svom radu, što je i preduvjet za odobravanje predmetnog Savjetovališta u natječaju.
Neka pomognu općine
Natječajem se ne financiraju vanjski suradnici, već stručni savjetnici u Savjetovalištima - objašnjavaju iz MINGPO-a, te dodaju kako udruge za savjetovanje potrošača ne moraju uostalom financirati samo oni, već i jedinice lokalne i područne (regionale) samouprave, druge javne institucije, druge pravne osobe kada iz javnih izvora financiraju programe i projekte udruga... Savjetovališta se, dodaju, mogu financirati i prihodima iz članarina, dobrovoljnim prilozima, donacijama i darovima, te prihodima od imovine.
okvir
Sve na štetu potrošača
- U natječaju Ministarstva gospodarstva nigdje nije pisalo da se vanjske suradnike neće financirati, a sad ispada da nismo potrebni. Ovakvim se postupanjem ide, međutim, nauštrb potrošača jer specijalizirano znanje vanjskih suradnika definitivno utječe na kvalitetu usluge. Ne može netko tko se nikad nije bavio financijama govoriti o kamatnim stopama, potrošačkim kreditima i svemu onome što naše korisnike zanima - kaže Iskra Maras, koja je u "Splitskom potrošaču" posvećena davanju pravnih i financijskih savjeta.