Iako je Lego, vjerojatno najslavnija tvrtka za proizvodnju igračaka na svijetu, nastala još 1932. godine, tek 1958., prije točno 60 godina, dogodio se prijelomni trenutak koji će jednu relativno nepoznatu dansku kompaniju pretvoriti u globalnog diva.
Lego je osnovao Ole Kirk Christiansen u mjestu Billund kao tvrtku za proizvodnju svakodnevnih potrepština od drva. Ole Kirk rođen je u selu Filskov kao jedno od 10 djece u obitelji. Ispočetka je Lego najviše izrađivao drvene ljestve i daske za peglanje, za kojima je potražnja prilično pala zbog Velike depresije. U potrazi za novom tržišnom nišom, Ole Kirk se prebacio na drvene igračke, jer je potražnja za njima ostala jaka unatoč krizi. Tek nakon što je počeo raditi igračke, Christiansen je počeo razmišljati o imenu tvrtke. Lego je amalgam danskih riječi za “igraj se” i “dobro” - leg i godt. Tek nekoliko godina kasnije saznao je da Lego na latinskom znači “sastavio sam”.
Do 1936. imali su 42 različite igračke. Ni onda, kao ni sada, Lego igračke nisu bile nimalo jeftine. U 40-ima je tvrtka doživjela brojne promjene. Prvo je tvornicu i skladište progutao plamen, ali odmah nakon obnove broj radnika porastao je na 40 ljudi 1943. godine. Godinu kasnije Christiansen je napokon službeno registrirao tvrtku i nazvao je “Legetojsfabrikken LEGO Billund A/S”, a 1947. Ole Kirk i Godtfred dobili su probne uzorke plastičnih blokova za sklapanje, što ih je proizvodila tvrtka po imenu Kiddicraft.
Patent koji je sve promijenio
Postupno, Lego prelazi s drvenih proizvoda na plastiku, kupuju najveći stroj za injektiranje plastike u Danskoj, što im je omogućilo da počnu masovnu proizvodnju igračaka. Koštao ih je 30.000 kruna, pravo bogatstvo u to doba kada je najskuplja Legova igračka koštala 36 kruna. Do kraja desetljeća imali su katalog od oko 200 igračaka, plastičnih i drvenih, ali još nisu bili ni blizu globalnog uspjeha. Sve do spomenute 1958. godine. Početkom te godine umro je osnivač Ole Kirk, a nekoliko mjeseci kasnije njegov treći sin i nasljednik Godtfred prijavio je patent koji će promijeniti sudbinu Lega. Riječ je o modernoj Lego kockici, patentiranoj točno u 13.58 sati dana 28. siječnja 1958., koja je omogućila čvršće spajanje kockica. To je postignuto zahvaljujući vertikalnim cilindrima koji se nalaze u sredini svake kockice, a o koliko se uspješnom dizajnu radi dovoljno govori podatak da su kockice iz tih godina kompatibilne s onima koje se proizvode danas.
A nakon što je munja pogodila odjel drvenih igračaka, tvrtka odlučuje ne obnavljati ga i posvetiti se isključivo plastičnima. Do tog trenutka već su prodavali 50-ak različitih kompleta u brojnim državama svijeta, a 1962. pokreću izvoz u SAD. U tvornici radi više od 500 ljudi, a sredinom 60-ih prelaze na novu smjesu plastike, netoksični ABS, što se koristi i danas. Prije ravno 50 godina, 7. lipnja 1968. godine, otvoren je i prvi zabavni park Legoland, sagrađen na 59 hektara pokraj Billunda. Već u prvo sezoni posjetilo ga je 625 tisuća ljudi. Do danas su otvoreni brojni Legolandi širom svijeta - u Njemačkoj, Americi, Maleziji, Kini, Dubaiju...
Nova strategija
Godine 1974. na tržište dolaze danas kultne Lego figure ljudi, što je donijelo dodatnu popularnost. Prvi pravi tematski paket došao je 1979. Bio je to Legoland Space, nakon kojeg su uslijedile tisuće različitih specijaliziranih Lego kutija. Premda je 1978. istekao patent na kockice i premda je to, naravno, dovelo do nebrojenih kopija, Lego je nekako zadržao svoje kupce, visokoj cijeni unatoč. Devedesetih godina držali su gotovo 80 posto tržišta gradivih igračaka, a jedan od najvećih uspjeha došao je krajem 90-ih, kada je Lucasfilm lansirao prequel trilogiju Ratova zvijezda. Lego je licencirao prava na likove i ti su paketi postali 15 posto cjelokupne prodaje. Podjednak uspjeh su ostvarili s Harryjem Potterom. Sve je išlo odlično do početka novog milenija. Do 2003. bili su već u dubokoj krizi, računalne igre pojele su veliki dio tržišta, prodaja je pala 30 posto i novi CEO Jørgen Vig Knudstorp kreirao je novu strategiju. Premjestio je proizvodnju gotovo 19 milijardi Lego kockica u zemlje s jeftinijom radnom snagom, lansirao je brojne interaktivne igre. Iz gubitka od 300 milijuna dolara u 2004. došli su do 280 milijuna dolara prihoda u 2007. Zatvorili su neke od tematskih parkova, odstranili nepotrebne linije igračaka i investirali u klasike - Lego City, Duplos, Bionicle, Star Wars, Harry Potter. Možda ništa ne simbolizira današnji status Lega bolje od prošle godine izdanog seta Millenium Falcon, rekordera tvrtke s najvećim brojem kockica u povijesti - 7541 - i koji se prodaje za više od 5000 kuna.