Rasprodaja američkih dioničkih indeksa nastavljena je jučer u toku dana i predvođena korekcijom dionica tehnološkog sektora uslijed straha investitora od nastavka rasta troškova financiranja nakon što su posljednje bilješke Fed-a pokazale namjeru nastavka podizanja kamatnjaka u periodu pred nama.
Dodatno, sentiment investitora je narušen i zaoštravanjem odnosa sa Saudijskom Arabijom nakon nestanka novinara Washington Posta u Saudijskom veleposlanstvu u Turskoj početkom mjeseca.
Američki tajnik ministarstva financija Steven Mnuchin jučer je objavio kako se neće pojaviti na zakazanoj konferenciji u Saudijskoj Arabiji nakon svog razgovora s predsjednikom Trumpom i državnim tajnikom Mike Pompeom. Svoje sudjelovanje na konferenciji otkazao je velik brojih vrhovnih državnih dužnosnika i čelnika pojedinih institucija, uključujući čelnicu MMF-a Lagarde.
U međuvremenu, kineski zavod za statistiku objavio je rast BDP-a od 6,5% u trećem kvartalu ove godine, tek jednu desetinu niže od konsenzus očekivanja. Trgovinski rat između SAD-a i Kine tako se još uvijek nije prelio u niže stope izvoza u trećem kvartalu što se može djelomično pripisati slabljenju kineske valute renminbi u odnosu na američki dolar čime je kompenziran dio rasta cijena po osnovi carina za američke uvoznike.
Isto tako, u svijetlu očekivanog rasta carina jedan dio isporuka je povećan u periodu pred početak oporezivanja. Istovremeno, rast industrijske proizvodnje je u rujnu zabilježio usporavanje peti mjesec uzastopno te očekivanja impliciraju nastavak usporavanja rasta i u posljednjem kvartalu ove godine.
Britanska premijerka May jučer je objavila kako britanska vlada razmatra mogućnost produljenja perioda u kojem bi ostali pod zakonodavstvom Europske unije nakon Brexita, a s ciljem postizanja konsenzusa oko ključnih pitanja budućih odnosa gdje se kao ključni kamen spoticanja između dvije strane i dalje spominje pitanje granice s Irskom.
Pritisci na talijanske obvezničke prinose obnovljeni su jučer pri čemu je 10-godišnji prinos dosegnuo 3,73% dok se spread u odnosu na njemački Bund nalazi na najvišoj razini od travnja 2013.
Do rasprodaje talijanskog duga dolazi nakon što je Europska komisija uputila pismo Italiji radi nepoštivanja pravila EU kod izrade proračuna te je zatražen odgovor od Italije do ponedjeljka.
Izuzev neodobravanja od strane Europske unije, nova talijanska vlada nailazi i na neslaganja u zemlji gdje je vođa velikog talijanskog poslovnog udruženja Assolombarda jučer održao govor u kojem je otvoreno kritizirao postupke nove vlade pred publikom koja je uključivala aktualnog ministra financija.
U svijetlu navedenog euro je jučer oslabio u odnosu na valute svojih vodećih trgovinskih partnera. U suštini, dolar je trenutno jedina vodeća svjetska valuta koja nudi atraktivne prinose te nedavne objave sugeriraju kako će rast istih pogodovati dolaru i u narednom periodu. S druge pak strane, talijanski prinosi se već kreću oko razina koje kod analitičara nameću pitanje održivosti visokog javnog duga od oko 130% BDP-a te potencijalnog izbijanja nove dužničke krize poput one iz 2010. godine.
Nadalje, čini se kako ne postoji jednostavno rješenje za eurozonu i euro u ovom trenutku. Iako mnogi predviđaju slom talijanske vlade na horizontu od šest mjeseci do godinu dana, činjenica je da bi u tom slučaju pred investitorima bio cijeli jedan poduži period neizvjesnosti te da bi aktualna vlada i dalje izgledno zadržala velik udio u parlamentu čime bi se potencijalno kočile nužno potrebne reforme.
Potraga investitora za sigurnom imovinom rezultirala je snažnom korekcijom prinosa na Bund u proteklim danima no za investitore su mogućnosti ulaganja u sigurnu imovinu u eurima limitirane ako tenzije između Italije i institucija Europske unije eskaliraju te u tom slučaju kretanje EUR/USD prema 1,10 dolara za jedan euro se čini kao izgledan scenarij.
Za sada kriza u Italija još uvijek nije percipirana kao sustavni rizik za eurozonu te su dosadašnji gubici za euro bili limitirani, ali Italija u kratkom roku zasigurno ostaje najveći rizik za izvedbu eura prema našem mišljenju budući da indirektno u pitanje dovodi i potencijal ECB-ove normalizacije monetarne politike.
Na aukciji trezorskih zapisa sljedeći tjedan Ministarstvo financija nudi milijardu kuna te deset milijuna eura jednogodišnjih trezorskih zapisa, a ususret dospijeću od 1,4 milijarde kuna 11,1 milijuna eura.
Očekujemo pritom solidan interes investitora uslijed izdašnog viška kunske likvidnosti u sustavu te zadržavanje prinosa oko aktualno niskih razina.
