Krediti za blokirane! Na ostatak primanja! Do 40.000 kn samo na osobnu! Zatvaranje crne liste i to sve u bankama”, oglas je koji stoji na Facebooku stranici “Krediti za blokirane”, takozvane konzultantske tvrtke Oakmont Stratton.
Zanimljivo ime, znajući da je njen obrnuti naziv, Statton Oakmont, naziv brokerske kuće Amerikanca Jordana Belforta tzv. Vuka s Wall Streeta, po kojem je snimljen istoimeni film, a koji je završio u zatvoru zbog prevare i pranja novca. Pregledom u Sudskom registru, pak, nismo pronašli tvrtku toga naziva. Pregledom njihovog Facebook profila, koji ima više od 1200 lajkova, uočili smo kako su ljudi ostavljali skeptične komentare poput: “Zar još postoji netko 'ko vam vjeruje?” kao i “Ništa od toga, nema tu kruha”. Zanimljivo, isti ti komentari ubrzo su pobrisani.
S druge strane, ima i zainteresiranih. Postavljaju pitanja, čak i ostavljaju svoje kontakte te traže da im se netko javi s ponudom. Nudi se i posebna mogućnost, krediti za klijente koji rade na određeno. Kako bismo provjerili kako funkcioniraju, pokušali smo nazvati brojeve mobitela ostavljene na stranici, predstavljajući se kao osoba s novčanim problemima. Glas s druge strane rekao nam je kako mu mobitel zvoni “svakih pet minuta”, da se upravo sprema isplatiti novac četvero ljudi te da nazovemo kasnije.
Pozivaju se na banke
To smo i učinili. Zovemo kasnije, nitko se ne javlja. Zovemo ponovno, a glas s druge strane kaže nam da nazovemo ipak sljedeći tjedan. Već nam se počelo činiti da ćemo na kredit čekati duže nego da smo otišli u poslovnicu banke. Nakon nekoliko upućenih poziva, uspjeli smo provjeriti što nude. Predstavili smo se kao blokirana osoba koja se pronašla u nezgodnoj situaciji zbog nekoliko ovrha. Muškarac s druge strane kazao nam je kako joj trebamo poslati svoje podatke u SMS-u, poput imena i prezimena te JMBGa, te da će nam se netko povratno javiti. Objasnio nam je kako trenutno traju godišnji te da budemo strpljivi. Nakon toga, zatražili smo pojašnjenje što ustvari oni nude. Tvrdili su kako sve ide preko banaka, odnosno da se s njima sklapaju ugovori, no da oni sređuju da kredit sjedne unatoč tome što imamo blokiran račun ili mala primanja. Bilo je spomena i o konkretnoj banci, Privrednoj banci Zagreb, te da oni osobno ne daju pozajmice. Zahvalili smo i rekli da ćemo poslati poruku kad razmislimo. Na njihovoj Facebook stranici, na upozorenje jedne korisnice građanima da ne nasjedaju na žute kamatare, administrator stranice "Krediti za blokirane" odgovorio je da krediti na osobnu iskaznicu postoje legalno u dvije banke. Također, napisali su kako "ne uzimaju ništa unaprijed niti posuđuju". Bez dodatne provjere, građani se lagano "nakače" na ovakve ponude, čemu svjedoči i broj ljudi koji su zainteresirano postavljali pitanja u Facebook komentarima. Upitali smo PBZ banku surađuje li zaista s navedenom tvrtkom.
"Obavještavamo Vas da PBZ nema uspostavljenu suradnju s tvrtkom koju spominjete u upitu niti nam je poznat njen poslovni model. Popis kreditnih posrednika koji imaju odobrenje Ministarstva financija javno je dostupan na web stranici Ministarstva gdje se građani mogu prethodno informirati o ovlaštenim kreditnim posrednicima", stoji u odgovoru PBZ-a.
Iz Hrvatske udruge banaka, pak, upozorili su građane da paze kome se obraćaju za financijsku pomoć. "Građane uvijek savjetujemo da, ako to nije njihova matična banka ili banka koja nije registrirana u RH, svakako provjere ima li oglašivač legalnu mogućnost obavljanja kreditnih usluga u Hrvatskoj kako ne bi izložili opasnosti da postanu žrtva tzv. lihvarskih banderskih kod banaka kao reguliranih i nadziranih subjekata pribjegavaju prihvaćanju ponuda koje su u velikom broju prisutne na društvenim mrežama ili se direktno šalju na adrese građana.
Pritom je uočeno da se takve ponude često prihvaćaju, a da se prethodno detaljno ne upoznaju sa svim uvjetima i posljedicama eventualnog nepridržavanja preuzetih obveza. HNB je i do sada vrlo često upozoravao kako je kod takvih ponuda nužno obratiti pažnju na to s kim se ulazi u ugovorne odnose i pod kojim uvjetima. Naročito je važno obratiti pažnju radi li se o reguliranom i nadziranom subjektu ili o nekome tko odobrava zajam ili kredit iz vlastitih sredstava, a osobito treba voditi računa o mjerodavnom pravu koje se primjenjuje na konkretan slučaj", odgovorili su iz HNB-a na naš upit.
U središnjoj banci smatraju kako je najbolji način zaštite građana taj da se oni prethodno dobro informiraju, kako o onima koji nude određeni oblik kredita, tako i o uvjetima takvih ponuda, kako bi se izbjegla naknadna neugodna iznenađenja. Dodaju i kako je HNB već upozoravao na kredite putem interneta. Pojedini naši sugovornici smatraju i da bi se u cijelu priču trebala uključiti i policija, posebno u slučaju prevara. No, dodaju, kako se tu često radi o akcijama koje nisu ograničene samo na Hrvatsku, u razrješavanje problema morale bi se uključiti i policije drugih zemalja. Naravno, preduvjet za to je da građani takve slučajeve prijave policiji.
Sve što trebate znati
"Mutne igrače je općenito izuzetno teško kontrolirati, ne samo na društvenim mrežama. Iako set zakona koji bi trebali kontrolirati kreditiranje jest manjkav, to nije najveći problem. Najveći problem je nepoštivanje tih zakona i nemogućnost kontrole od strane inpektorata. Na društvenim mrežama, te osobe se mogu predstavljati kako god žele, a ljudi ili ne mare, ili su u takvim financijskim problemima da bi platili i crnom vragu samo da se dokopaju koje kune po bilo kojoj cijeni. To je poligon za lov u mutnom” kazao nam je Zoran Šuster, direktor Progreso grupe, prve hrvatske licencirane agencija za kreditno posredovanje.
"Nebrojeno puta smo zvali Državni inspektorat, koji je prvo spadao pod Ministarstvo financija, a kasnije pod Ministarstvo gospodarstva, s ciljem prijave nepravilnosti u poslovanju. Odgovor je uvijek bio isti; ne možemo ništa učiniti, jer oni - ne postoje. Inspektorat je ovlašten provjeravati pravne entitete koji su licencirani po Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Svi ostali za njih ne postoje, pa ih sukladno tome ne mogu niti kontrolirati. Pod čiju jurisdikciju spadaju ilegalci nismo uspjeli doznati, no znamo da tisuće nelicenciranih 'posrednika' i dalje nesmetano radi“ izjavio je Šuster.“Cijela ideja je da ljudi što manje znaju i što manje pitaju, dok im se „usluga“ savjetovanja i posredovanja masno naplaćuje, pod insinuiranjem da je za ljude napravljeno „nemoguće“.
Svi ti posrednici rade za proviziju od prodanih štednih proizvoda, uglavnom za klijente neodrživo visokih premija i gotovine ispod stola“ rekao je Šuster.
VRSTE “MUTNIH IGRAČA”
- Nelegalni kreditni posrednici koji „savjetuju“ o kreditima po raznim samozvanim „kreditnim uredima“, koji su ništa više od unajmljenih stanova, najčešće nepodobnih za takvu vrstu poslovanja. Uzimaju od građana gotovinu bez računa „za bankare“ koje navodno treba podmazati, što je uglavnom čista laž.
- Razni „suradnici“ registriranih kreditnih posrednika, za koje Ministarstvo financija nikad nije čulo. Savjetovanje i prodaja kredita putem piramidalnih sustava još uvijek postoji (multi-level marketing), pa je za pretpostaviti da se „suradnici“ oglašavaju samostalno, kako pod auto-brisačima, tako i na svim dostupnim platformama na internetu. Također uzimaju od građana gotovinu bez računa „za bankare“ koje navodno treba podmazati
„Posrednici koji imaju neki deal sa prodavaonicama raznih proizvoda koji odobravaju kartičarsko plaćanje. „Najbrže do gotovine preko Diners, Amex...“
VRSTE “MUTNIH IGRAČA”
- Nelegalni kreditni posrednici koji „savjetuju“ o kreditima po raznim samozvanim „kreditnim uredima“, koji su ništa više od unajmljenih stanova, najčešće nepodobnih za takvu vrstu poslovanja. Uzimaju od građana gotovinu bez računa „za bankare“ koje navodno treba podmazati, što je uglavnom čista laž.
- Razni „suradnici“ registriranih kreditnih posrednika, za koje Ministarstvo financija nikad nije čulo. Savjetovanje i prodaja kredita putem piramidalnih sustava još uvijek postoji (multi-level marketing), pa je za pretpostaviti da se „suradnici“ oglašavaju samostalno, kako pod auto-brisačima, tako i na svim dostupnim platformama na internetu. Također uzimaju od građana gotovinu bez računa „za bankare“ koje navodno treba podmazati
„Posrednici koji imaju neki deal sa prodavaonicama raznih proizvoda koji odobravaju kartičarsko plaćanje. „Najbrže do gotovine preko Diners, Amex...“