Silazni pritisci na američke dioničke indekse nastavljeni su jučer u toku dana usprkos snažnim dobicima energetskog sektora uslijed nastavak rasta cijene nafte te nešto optimističnijoj retorici predsjednika Trumpa vezano uz odnose s Kinom nakon što je odlučeno da se odustaje od plana nametanja restrikcija Kini na ulaganja u SAD.
Unatoč tome, nesigurnosti ostaju velike te je tržišna zabrinutost dodatno porasla nakon što je jedan od sudaca Vrhovnog suda u SAD-u jučer odlučio otići u mirovinu što predsjedniku Trumpu daje mogućnost izbora novog suca i jačanja poluge u zakonodavstvu. Dodatno, investitori ostaju zabrinuti vezano uz postojeće mjere američkog protekcionizma i utjecaj koji će isto imati na američku ali i na ekonomije glavnih trgovinskih partnera.
Odnosi između SAD-a i Kine zaoštravaju se i na vojnom planu nakon što je kineski predsjednik u jučerašnjem razgovoru sa američkim izaslanikom odbio ideju o demilitarizaciji nekoliko otoka u Kineskom moru istaknuvši pravo koje Kina polaže na teritorij uz namjeru zadržavanja svog vlasništva ali bez namjere da prisvaja tuđi dio teritorija.
U svijetlu navedenog rasprodaja kineskih dioničkih indeksa nastavljena je jučer u toku dana dok je kineska valuta nastavila slabiti što je dio tržišnih sudionika protumačio kao namjeran potez centralne banke u odgovoru na američke carine.
U SAD-u pad dioničkih indeksa predvođen je tehnološkim sektorom a izdanja Facebooka, Microsofta i Googlea su redom zabilježila pad od oko 1% u toku dana.
Američke obveznice profitirale su od potrage investitora za sigurnijim ulaganjima pa je 10-godišnji prinos pao za 5bb i trenutno se nalazi na gotovo 30bb nižim razinama od vrhunca kojeg je dosegnuo u prvoj polovici svibnja. Umjerene silazne pritiske zabilježili su i njemački prinosi.
Cijene nafte jučer su nastavile rasti usprkos OPEC-ovoj odluci o povećanju proizvodnje nafte za 1 milijun barela nafte dnevno prošli petak. Naime, tržišta izgledno anticipiraju snažniji pad ponude uslijed SAD-ovih zahtijeva za najveće potrošače da smanje uvoz nafte iz Irana nastavno na Trumpovo povlačenje iz nuklearnog sporazuma sa Iranom u svibnju te smanjenja proizvodnje u Venezueli.
Dodatno, posljednje objave pokazuju kako su američke zalihe nafte pale za gotovo 10 milijuna barela prošli tjedan što je najsnažnija korekcija od rujna 2016. te je znatno iznad tržišnih očekivanja korekcije od oko 2,5 milijuna barela nafte.
Jačanje američkog dolara nastavilo se jučer u toku dana pri čemu je USD indeks koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na košaricu valuta dosegnuo najvišu razinu od srpnja prošle godine.
Rastući difrencijal kamatnih stopa između SAD-a i eurozone na koji upućuju posljednji sastanci centralnih banaka ključni je faktor koji je u nedavnom periodu doveo do pada tečaja EUR/USD. Čelnik Fed-a Powell prošli je tjedan potvrdio u svom govoru namjeru nastavka umjerenog tempa podizanja bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a.
Pritom smatramo kako u nedostatku znakova snažnijeg zaoštravanja monetarne politike što nije izgledno u svijetlu zabrinutosti oko budućnosti trgovinske politike, potencijal jačanja dolara sa sadašnjih razina ostaje ograničen. Istovremeno, ekonomski indikatori eurozone morali bi značajno podbaciti kako bi tržišta počela anticipirati još blažu retoriku ECB-a od one predstavljanje sredinom lipnja.
U svijetlu navedenog izgledno je kako će napredak oko budućnosti trgovinske politike i sastanak čelnika Europske unije biti glavni faktori promjena EUR/USD u narednim danima. Rastuća averzija investitora prema rizičnoj imovini s jedne strane i potencijalan rast političke premije rizika eurozone s druge strane upućuju na potencijalan pad EUR/USD ispod 1,15 dolara za jedan euro.