Plodovi ulaganja

Novi trend: Imućne američke obitelji sve više investiraju u šume i zelene površine

Bank of America upravlja s 94 tisuće različitih šuma, polja, farmi i rančeva ukupne vrijednosti 13 milijardi dolara
Ilustracija
 Profimedia, Zuma Press - Archives

Šume i zelene površine postaju sve privlačnija investicija za bogate američke obitelji, piše Bloomberg. Trend je uzeo toliko maha da je Bank od America, multinacionalna investicijska banka, osnovala poseban odjel, tzv. Grupu za upravljanje posebnom imovinom (SAM) koja, za svoje bogate klijente, upravlja s 94 tisuće različitih šuma, polja, farmi i rančeva ukupne vrijednosti 13,6 milijardi dolara.

Da interes bogatih obitelji za ekološke i održive investicije raste, istaknuo je John Kelley, izvršni direktor SAM-a, dodajući da sve svoje klijente potiču da pogledaju i osjete ono u što ulažu.

- To ima transformirajući efekt, kada mogu vidjeti, osjetiti, dotaknuti, a ponekad, u slučaju životinjskih farmi, i pomirisati, ono u što ulažu novac, objasnio je Kelley.

Grupa za upravljanje posebnom imovinom, piše Bloomberg, ima više od 38 posebnih zaposlenika, “specijalista u čizmama”, s višegodišnjim šumarskim iskustvom. Njihova je zadaća dati klijentima informacije direktno s terena, ali i osigurati da klijent na svojoj investiciji nešto i zaradi. Međutim, kod “zelenih” ulaganja teško je predvidjeti kada će se točno “ubrati plodovi” investicije. Zaradu generira, primjerice, proizvodnja drvne građe, usjeva, stoke, ulja, ali ulagači, priča Kelley, moraju biti svjesni da je to dugoročno ulaganje. Primjerice, šuma može odmah generirati prihode, a može i potrajati godinama ili desetljećima - ovisno o starosti drveća, tržišnim uvjetima i kreće li se od zrelog ili tek zasađenog drveta.

- To nema veze s dionicama i obveznicama. Ne možeš šumu kupiti u ponedjeljak i prodati u srijedu. Ako u investiciju ne ulaziš na barem deset godina, onda ne pripadaš tom investicijskom razredu, jasan je Kelley.

No, iako zelena ulaganja zvuče lijepo, nisu bez prijepora. Pod paljbom kritika 2017. godine našla su se američka sveučilišta Yale i Harvard nakon ulaganja u zelene površine i šume. Yale je tako od 2009. godine imao više od 3 milijuna jutara zemlje, a iako im se investicija izdašno vratila, lokalni ekolozi optužili su ih za pretjeranu sječu šuma, uništavanje krajolika i remećenje životinjskih staništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 11:46