Naplata štete

Nevrijeme vam je oštetilo auto? Stručnjaci otkrivaju kako možete do odštete i bez kaska

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 17:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 17:03

Željko Puhovski / CROPIX

Ilustracija nevremena

Olujno nevrijeme koje je poharalo Zagreb i okolicu nanijelo je ogromne štete imovini građana. Najviše su stradali automobili, no štete su se popisivale i zbrajale i na nekretninama - stanovima i kućama.

U osiguravajućim društvima nam još nisu mogli reći kakvu je ukupnu štetu nanijela oluja. Osiguravatelji koje smo kontaktirali kažu nam da su tijekom ponedjeljka zabilježili porast prijava imovinskih šteta i šteta imovinske odgovornosti, kao i šteta automobilskog kaska. Ipak, u osiguravajućim društvima kažu da će se konačan broj prijava izazvanih aktualnom olujom znati tek nakon smirivanja vremena, s obzirom na to da se odštetni zahtjevi u pravilu predaju s odmakom od nekoliko dana.

"U najvećem broju prijava kao uzrok štete oštećenici navode oluju, a oštećeni predmeti su uglavnom krovovi kuća i rolete. Očekujemo i povećan broj prijava temeljem kasko osiguranja vozila", kazali su nam u Graweu. "Imamo pojačan broj poziva i prijava šteta, 300-tinjak poziva i nekoliko desetaka prijava, ali u narednim danima se očekuje kako će ljudi još prijavljivati", nešto su otvoreniji u Allianzu.

Pojednostavljeno rečeno, najmanje problema u sanaciji šteta izazvanih nevremenom trebali bi imati vlasnici vozila koji imaju kasko, budući da im ono pokriva i štetu od oluje. U Triglav osiguranju, međutim, kažu nam da njihove police pokrivaju štetu koju je uzrokovao vjetar koji je puhao brzinom od najmanje 62 kilometra na sat. Ako je suditi po razmjerima nevremena u Zagrebu, taj uvjet ne bi trebao predstavljati problem. Ipak, police osiguranja je, upozorava Igor Vujović iz Društva Potrošač, potrebno dobro proučiti.

- Kod polica osiguranja uvijek postoje uvjeti za koje potrošači nisu znali, tu ima puno detalja - kaže Vujović.

Vlasnici vozila koja imaju 'obično' auto osiguranje u težoj su situaciji. Ta vrsta osiguranja (osim ako nije nadopunjena nekim elementima kaska) ne podrazumijeva pravo na naknadu štete koju je izazvalo nevrijeme, što znači da su vlasnici vozila u biti prepušteni sami sebi.

No, Vujović napominje kako i u takvim slučajevima za štetu u pravilu mora odgovarati vlasnik objekta koji je prouzročio štetu na vozilu. U pravilu, radi se o stablu ili grani. Ako se radi o drvu koje je dio vrta, odnosno ima jasnog vlasnika, vlasnik oštećenog automobila od njega bi trebao tražiti naknadu štete na svom vozilu. No, ako se radi o drvetu koje je u vlasništvu Grada Zagreba, onda bi vlasnik oštećenog vozila, ističe Vujović, trebao pokucati na vrata Grada.

Prije svakog takvog zahtjeva, poručuje naš sugovornik, potrebno je pozvati policiju, koja će sastaviti zapisnik, nakon čega bi vlasnik vozila, po njemu, zahtjev za naknadu štete uputio Gradu. Ako u razumom roku (obično je to mjesec dana) ne dobije odgovor ili njegov zahtjev u Gradu odbiju, onda bi oštećenik trebao angažirati odvjetnika. To, međutim, ne znači da će cijeli slučaj automatski doći pred sud, budući da je moguća i nagodba.

- Svaki potrošač mora sam napraviti računicu i procijeniti isplati li mu se to. Za manje štete vjerojatno se ne isplati - kaže Vujović. Ovdje valja upozoriti kako se cijela situacija s odgovornošću mijenja ako se proglasi elementarna nepogoda jer bi ona, kaže Vujović, s Grada skinula pravnu odgovornost za naknadu štete. U slučaju osiguravatelja, sve ovisi o tome što piše u policama.

Slično je i s ostalim oblicima imovine kojima je nevrijeme nanijelo štetu. U Croatia osiguranju upozoravaju kako je u Hrvatskoj osigurano manje od 20 posto ukupne imovine. "O njenom osiguranju, nažalost, građani uglavnom razmišljaju kada se nesreća dogodi i kada štetu nema tko nadoknaditi". poručuju iz Croatia osiguranja.

Stoga osiguravatelji apeliraju na građane da osiguraju imovinu, te ističu da imaju razne police osiguranja. Naravno, opseg osiguranja ovisi o tome koliko ste za njega spremni platiti. Dodaju i kako naplata štete ide razmjerno brzo.

Dobar dio domaćih građevinaca danas je svoja gradilišta držao zatvorenima

- Gledajte, to je blago rečeno neuobičajena situacija, s nepogodom takvog intenziteta u unutrašnjosti se još nismo susreli - odgovorio je Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada, jedne od vodećih domaćih građevinskih tvrtki, na naše pitanje jesu li građevinske lokacije Kamgrada nastradale u sinoćnjem vjetru koji je u Zagrebu mjestimice nosio krovove i čupao stabla.

Kazao je da prema trenutačno dostupnim informacijama većih financijskih šteta za njegovu tvrtku neće biti jer su na gradilištima zabilježili tek manje razbacivanje materijala.

Znali su, kako kaže, za nadolazeće vremenske uvjete i poduzeli su sve potrebne predradnje, kao što je učvršćivanje vanjskih elemenata, prebacivanje materijala i strojeva u zatvorene prostore te osiguravanje one opreme koja se nije mogla unijeti. Na desetak njihovih lokacija radovi su obustavljeni ili se radi smanjenim intenzitetom, a radnici su prebačeni na radove u interijerima.

- Naravno, radovi na visini trenutno nisu mogući, tako da je sve u skladu sa zaštitom na radu i naše rukovodstvo to komunicira s radnicima - objasnio je Kamenski.

Kako neslužbeno doznajemo, dobar dio domaćih građevinaca danas je svoja gradilišta držao zatvorenima. Zasad ne žele spekulirati o financijskim posljedicama koje su pretrpjeli tvrdeći da je prerano i da informacije o prouzročenoj šteti još uvijek prikupljaju.

Filip Pavić