Američka dionička tržišta zabilježila su pozitivnu izvedbu u kolovozu pri čemu je na rast najviše utjecala snažna izvedba u zadnjem tjednu kada je optimizam investitora nošen sporazumom SAD-a i Meksika o budućim trgovinskim odnosima čime je zamijenjen dotadašnji NAFTA sporazum.
Unatoč inicijalnim namjerama da okončaju pregovore do kraja prošlog tjedna, SAD i Kanada nastavit će iste u narednim danima pri čemu su obje strane naglasile kako smatraju da postoji visoka vjerojatnost dogovora. U međuvremenu, SAD će ovaj tjedan u primjenu staviti naplatu carina na 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza nakon neuspjelih razgovora čelnika zemalja u prethodnim tjednima.
Prošli petak objavljeni podaci o inflaciji eurozone ukazuju na rast iste od 2,0% godišnje u kolovozu pri čemu je bazična inflacija, koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija, zabilježila neočekivano usporavanje za jednu desetinu na 1,0% godišnje. Činjenica da se bazična inflacija nalazi i dalje znatno ispod ECB-ovog srednjoročnog cilja od 2% podupire naša očekivanja da će se ECB odlučiti na prvo podizanje kamatnjaka tek krajem sljedeće godine.
Fokus investitora ovaj će tjedan ostati na daljnjim pregovorima SAD-a i Kanade, dok će od podataka investitori popratiti sutrašnju objavu ISM indeksa prerađivačkog sektora SAD-a u kolovozu gdje se očekuje umjereni rast istog nakon korekcije u srpnju.
U petak je na rasporedu objava s američkog tržišta rada gdje se anticipira rast zaposlenosti od oko 190.000 nakon nešto slabije objave rasta od 157.000 u srpnju koja je uzrokovana zatvaranjem jedne veće kompanije u sektoru trgovine na malo i posljedičnim otpuštanjem oko 30.000 radnika. Stopa nezaposlenosti pritom je izgledno pala za jednu desetinu na 3,8% dok su prosječne zarade po satu nastavile rasti po stopi od 0,3%.
U četvrtak investitori će popratiti objavu njemačkih tvorničkih narudžbi u srpnju što je jedan od prvih indikatora izvedbe ekonomije u trećem kvartalu godine nakon usporavanja u prvoj polovici godine.
Iznad očekivani rast Ifo indeksa poslovne klime Njemačke u kolovozu potaknuo je špekulacije u ubrzavanju rasta u trećem kvartalu no tržišna očekivanja rasta od 1,6% mjesečno nakon znatnog pada u srpnju sugeriraju kako njemački proizvođački sektor nije uspio zabilježiti značajnije poboljšanje.
Izvedba tržišta u proteklom je tjednu bila nošena optimizmom investitora nakon uspješnog zaključenja pregovora između SAD-a i Kanade. Hrvatske su euroobveznice profitirale od navedenog te su prinosi na eurski i dolarski dug korigirali blago naniže dok se spread u odnosu na benchmark blago suzio.
U periodu pred nama pritom identificiramo dva ključna izvora nestabilnosti kako za domaće, tako i za regionalne obveznice. Prvo, kao što smo napomenuli već ranije, smatramo da kriza u Turskoj nije okončana te da bi svaki daljnji propust centralne banke da reagira adekvatnim mjerama monetarne politike mogao pojačati postojeće zabrinutosti investitora te imati nepovoljne učinke na dug zemalja u razvoju. Isto tako, uzlazni pritisci na talijanske prinose intenzivirali su se u toku prošlog tjedna kako nova vlada priprema proračun za sljedeću godinu koji bi prema dosadašnjim najavama mogao narušiti fiskalnu disciplinu te dodatno povećati ionako visoku javni dug zemlje od oko 130% BDP-a. Izuzev prelijevanja na ostale periferne ekonomije, ne isključujemo mogućnost prelijevanja nesigurnosti i na domaće tržište u slučaju daljnje intenzifikacije rasprodaje talijanskog duga.
U svijetlu navedenog očekujemo obnavljanje povremenim risk-off epizoda na tržištu i s time povezano povremene uzlazne pritiske na prinose na hrvatski inozemni dug koji bi ipak trebali biti kratkotrajne prirode i neutralizirani inače poboljšanim sentimentom uslijed iznad potencijalnih stopa rasta i znatnog poboljšanja fiskalne discipline.
Tečaj EUR/USD korigirao je naniže u petak nakon što je razočaravajuća objava podataka o inflaciji euro zone potaknula pitanja tajminga normalizacije monetarne politike ECB-a. Izuzev navedenog, u prilog dolaru, kao i ostalim valutnim utočištima, idu i obnovljeni deprecijacijski pritisci na tursku liru. Narušeno povjerenje investitora dovodi do bijega iz turske imovine, deprecijacija lire se nastavlja što potiče rast inflatornih pritisaka. Sljedeći sastanak centralne banke Turske održat će se krajem mjeseca što bi moglo dodatno pojačati zabrinutost investitora ako još jednom izostane reakcija monetarne politike u vidu nužnog podizanja kamatnih stopa.
