Na hrvatskom, pa i slovenskom tržištu kapitala likvidnost je značajno pala i zbog događanja u Agrokoru pa treba ponovo graditi povjerenje u ta tržišta, izjavila je u četvrtak predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na konferenciji za novinare u povodu zajedničke investicijske konferencije Zagrebačke i Ljubljanske burze.
Slovenski i hrvatski investicijski dani mjesto je susreta slovenskih, hrvatskih i međunarodnih investitora te eminentnih izdavatelja sa Zagrebačke i Ljubljanske burze, s ciljem da se kroz niz individualnih i grupnih sastanaka, kojih je za dva dana predviđeno gotovo 200, omogući neposredan kontakt kompanija i investitora.
Iz Hrvatske ove godine sudjeluje 11 kompanija - AD Plastik, Arena Hospitality Group, Atlantic grupa, HEP, Hrvatski telekom, INA, Luka Rijeka, Podravka, Tankerska Next Generation, Valamar Riviera i Zagrebačka burza, dok Sloveniju predstavljaju tvrtke Intereuropa, Petrol, Pozavarovalnica Sava, Telekom Slovenije i Zavarovalnica Triglav.
Sudjelovanje je prijavilo i 25 investicijskih društava i banaka, koje predstavlja 55 analitičara i investitora iz Češke, Estonije, Hrvatske, Velike Britanije, Mađarske i Slovenije.
Gažić je kazala da se hrvatsko i slovensko tržište bore s vrlo sličnim problemima, a kako je problem nelikvidnosti na tržištu dugoročne naravi, odnosno dugog niza godina u kojem su privatizacije bile izvođene na određeni način, posljedica čega su kompanije s vrlo niskim "free floatom", odnosno dionicama raspoloživima za trgovanje.
Ustvrdila je da ako država ima strateški i strukturirani pristup prema privatizaciji, tržište kapitala automatski bolje stoji.
"Burza je integralni dio financijskog sustava svake države i bez reprezentativne i snažne burze nema ni referentnih cijena, mjesta za ulaganje mirovinskim fondovima, niti mjesta koje će se brinuti o transparentnosti te promicati standarde korporativnog upravljanja", poručila je Gažić.
Istaknula je potrebu strukturnih reformi, koje bi trebala biti usmjerene ka smanjenju troškova koje kompanije imaju ako se žele izlistati na burzi, čime bi se tržište učinilo atraktivnijim.
Također, rekla je da bi se u Hrvatskoj zasigurno trebalo razmisliti o institucionalnoj podršci investitorima u srednja i mala poduzeća, jer je evidentno da su ona glavni pokretači rasta europske ekonomije.
Predsjednik Uprave Ljubljanske burze Aleš Ipavec istaknuo je sinergijske učinke povezivanja slovenske i hrvatske burze, kazavši da bi bilo poželjno da se trend suradnje proširi i na širu jugoistočnu regiju, s obzirom da bi se uspostavilo tržište sa značajnim brojem kvalitetnih poduzeća, čime bi ih i najveće investicijske kompanije imale na radaru.
Voditelj analize slovenskog investicijskog društva Alta Invest Sašo Stanovnik kazao je da je, što se tiče trenutnog makroekonomskog okruženja, situacija za tržište kapitala u Sloveniji povoljna, a vodeće kompanije su prošle godine ostvarile značajan porast dobiti, zabilježen je i rast iznosa dividendi koje su isplatile.
Pritom, dividendni prinos, to jest odnos između iznosa dividende i cijene dionice, iznosi 5,8 posto, za razliku od Hrvatske gdje je on u prosjeku za CROBEX dionice 2,6 posto.
Kako napominje voditelj analize hrvatskog investicijskog društva InterCapital Đivo Pulitika, strani ulagači pri odluci o investiranju, osim na to koliko im se može povećati vrijednost samog uloga, pažnju obraćaju upravo na dividendni prinos, odnosno koliko godišnje dobiju ako ulože u dionice.