Čak 53 posto Hrvata htjelo bi pri online plaćanju za dodatnu provjeru sigurnosti koristiti biometričku autentifikaciju, odnosno otisak prsta, skeniranje bjeloočnice ili lica, prepoznavanje glasa ili pak mjerenje otkucaja srca, a da im je ta mogućnost pružena, njih 45 posto kupovali bi češće putem interneta. Dio je to rezultata istraživanja o digitalizaciji i digitalnim navikama koje je za Mastercard proveo Ipsos na 13 tržišta srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku.
Unatoč visokoj razini digitalizacije trgovine i činjenice da čak 41 posto Hrvata kupovinu putem interneta vidi kao praktičnu, a 69 posto ispitanika kupuje online, u Hrvatskoj je maloprodaja putem interneta procijenjena na samo tri milijarde kuna, što je ispod tri posto ukupne maloprodaje, pojasnila je Irena Langer, potpredsjednica Uprave M SAN Grupe poznatoj po internet trgovini eKupi. U sjevernoj i zapadnoj Europi postotak kupovine putem interneta kreće se između 14 i 15 posto.
- Hrvatska je daleko, daleko iza svih zemalja zapadne, ali i puno zemalja istočne Europe. Prosječni potrošač će u Češkoj online kupiti neki proizvod 20 ili 30 puta godišnje, u Hrvatskoj potrošač koji uopće kupuje putem interneta možda će prosječno kupiti 1,2 puta - kazala je Langer.
A to pokazuju i podaci Europske komisije (EK). Hrvati, naime, zaziru od online kupnje, a razlog tomu su zabrinutost građana za sigurnost i privatnost.
Predstavljanje rezultata istraživanja o digitalizaciji
- Ljudi kada kupuju putem interneta najviše brinu za svoju sigurnost i da im kupljeni proizvodi neće biti dostavljeni. No, ove jeseni će se po pitanju tehničke sigurnosti online trgovine osjetiti velika promjena jer uvođenjem PSD2 regulative vaša će vam banka morati osigurati i pružiti dobru uslugu autentifikacije - pozitivno je dodao Damir Hozdić iz Mastercarda koji će također pružiti takvu uslugu.
Osim generalne zabrinutosti za online sigurnost, ono što je istraživanje pokazalo jest zadovoljstvo Hrvata digitalizacijom usluga koje su pružili sektori bankarstva, trgovine te turizma, no žale se na nedostatak usluga u digitalnom obliku vezanih uz zdravstvo, edukaciju i javni prijevoz. Međutim, kako smatra Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, niti administrativne usluge nisu digitalizirane. Dapače, prema podacima EK, po tom smo pitanju najgori u Europi.
- Kad nam se rodi dijete, mi nemamo mogućnost registrirati ga i dobiti njegov matični list putem interneta. Ako želite produžiti osobnu, vozačku ili bilo koji drugi osobni dokument, situacija je ista. Jednostavno moramo otići do šaltera i sve fizički rješavati - požalila se Vizek.