Istraživanje

Hrvati svaki mjesec sa strane stave 469 kuna, evo tko najviše uštedi

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

28.10.2019. u 13:41

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

28.10.2019. u 13:41

Zagreb, 291009.
ilustracija za stednju: novac, racuni, kasica prasica, financije, usteda.
Foto: Srdjan Vrancic / Jutarnji list
Srđan Vrančić / Hanza Media

Ilustracija

Kako bi ipak bili koliko toliko financijski osigurani te kako bi si stvorili zalihe za stare dane, Hrvati svaki mjesec u prosjeku stavljaju 469 kuna “sa strane”, a najviše uštede mladi od 15 do 29 godina. Oni, preciznije, mjesečno prosječno uštede 587 kuna. Uz to, više uštede i muškarci. Hrvati, naime, prosječno izdvajaju 551 kunu svaki mjesec, što je čak 162 kune više od Hrvatica. Rezultati su to istraživanja koje je prošli mjesec u Hrvatskoj provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Iako je prosječna ušteda stanovnika Lijepe naše 41 kunu manja nego što je bila lani, oko 15 posto građana kazalo je kako su u posljednje dvije do tri godine uštedjeli više.

Dodatno, u zemljama srednje i istočne Europe, najviše štede Austrijanci. Kako je pokazalo istraživanje, oni u prosjeku mjesečno uštede 259 eura, odnosno oko 1930 kuna, a slijede ih Slovenci sa 111 eura, što je 827 kuna, te Česi koji u jednom mjesecu prosječno uštede 105 eura, odnosno 782 kune. Hrvati su peti na toj ljestvici sa 63 eura, odmah iza Mađara koji svaki mjesec izdvoje 65 eura. Od nas su gori, prema podacima Erste grupe, Rumunji s mjesečnom uštedom od 57 eura te Srbi koji u prosjeku “sa strane” stave 40 eura, odnosno oko 300 kuna.

Pritom najveći broj Hrvata, odnosno 43 posto, koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a devet posto u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice, priopćili su iz Erste banke, izbor su pet posto građana, a svega četiri posto Hrvata ulaže u nekretnine. Ipak, najmanje popularan izbor štednje su zlato i ostali plemeniti metali u koje ulaže tek jedan posto građana.

- Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju – istaknuo je Marko Krog, direktor Sektora građanstva Erste banke, te je dodao kako “postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korištenja drugih oblika ulaganja poput investicijskih fondova, osiguranja i dobrovoljnih mirovinskih štednja”.

No, kao najveći problem pokazao se da Hrvati zapravo ne znaju kome se obratiti kada žele investirati određeni novčani iznos. Kada bi imali dodatnih 4000 kuna mjesečno, više od polovine ispitanika taj bi novac stavio na tekući račun, a 38 posto na štednu knjižicu ili štedni račun, a za ulaganja dijela ili cijelog tog iznosa za savjet bi čak 35 posto Hrvata upitalo svoju obitelj ili prijatelje. Njih 12 posto pomoć bi tražilo od banke, a 11 posto bi sami istražili na internetu, dok čak 46 posto ispitanika ne bi ni tražili savjet.

- Osnovni savjet građanima je razmišljati dugoročno, potražiti adekvatan savjet od stručnjaka, financijskih savjetnika, te kvalitetno diverzificirati svoja ulaganja, vodeći računa o stupnju rizika svakog od njih – zaključio je Krog.