Oporavak ekonomije

Hrvati na računima u bankama imaju više od 200 milijardi kuna, osam više nego lani

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 8:25

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 8:25

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Ilustracija

S oporavkom ekonomije, rastom plaća i zaposlenosti lani je osjetno povećana i štednja građana, ali prije svega novac po viđenju koji drže na računima u bankama. Ukupni novac kućanstava (štedni i oročeni depoziti u kunama i devizama te depozitni novac), prema podacima HNB-a, krajem prošle godine dosegnuo je 202,5 milijardi kuna.

To znači da je tijekom 2018. porastao za 8,2 milijarde kuna ili 4,2 posto, znatno više nego proteklih godina. U 2017. građani su u bankama “podebljali” račune za 2,5 milijardi kuna, a godinu prije za oko pola milijarde.

Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, smatra da je taj trend očekivan, imajući u vidu povećani raspoloživi dohodak građana i još jednu dobru turističku sezonu. Oni kojima su povećani prihodi odnijeli su novac u banke, unatoč tome što su kamatne stope na depozite gotovo zanemarive, a realno su i negativne uračuna li se inflacija. Ipak, ne može se reći da pad kamatnih stopa proteklih godina nije utjecao na štedne navike, ali uglavnom na način da se novac sve manje oročava, a sve više tek drži na računu.

Depozitni novac kućanstava, odnosno raspoloživi depoziti po računima koji služe za svakodnevna plaćanja, porasli su s 33,9 na 42,8 milijardi kuna. Tijekom četiri godine taj je depozitni novac više nego udvostručen: na kraju 2014. godine iznosio je 19,5 milijardi kuna. Također, štedni devizni depoziti, oni koji ne nose nikakav prinos, lani su povećani za 12,1 milijardu kuna, sa 38,2 na 50,3 milijarde kuna.

S druge strane, oročeni depoziti u devizama smanjeni su za 12,6 milijardi kuna, sa 97,4 na 84,8 milijardi kuna. Kada je riječ o štednji u kunama, tu nema značajnijih promjena: oročeni depoziti već se godinama kreću oko 22 milijarde kuna, a štedni su na razini od oko dvije milijarde.

- Ljudi preferiraju likvidnu imovinu jer više nema poticaja kamatnih stopa. One su na štedne i oročne depozite potpuno demotivirajuće i povećana je sklonost prema likvidnoj imovini - kaže Živković-Matijević. Kod depozita po viđenju klijent može bilo kada povući svoja sredstva i na njih ne ostvaruje nikakvu kamatu, ali simbolična je postala i ona na oročene depozite. Ipak, klasični oročeni depoziti u bankama i dalje čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava.

Pad pasivnih kamatnih stopa proteklih godina malo je povećao sklonost građana alternativnim oblicima ulaganja kao što su investicijski fondovi. Međutim, u odnosu na ukupnu imovinu kojom raspolažu, ulaganja u alternativne instrumente ostaju gotovo zanemariva. Kako pokazuju podaci Hanfe, imovina investicijskih fondova lani je na kraju godine iznosila 19,1 milijardu kuna, što je oko 600 milijuna više nego godinu prije. Sličnim je tempom rasla i u prethodnoj godini.

- Kod nas je kultura ulaganja u neke druge financijske instrumente, u prosjeku, razmjerno niska. Imajući to u vidu, ta ulaganja nisu ni atraktivna. Drugi financijski instrumenti, bilo da se radi o dionicama ili fondovima, ne jamče nikakav prinos, a u bankama je barem zagarantirana glavnica - smatra Živković-Matijević. Na kraju, iskustva iz vremena financijske krize, kada su mnogi ostali bez imovine uložene u dionice, očito su još svježa i građani su, jednostavno, neskloni rizičnim ulaganjima.

S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva, visoku likvidnost financijskog sustava i nastavak niskih kamatnih stopa na štednju, analitičari očekuju i povećanu sklonost “držanju likvidne imovine poput depozitnog novca”.

S jedne strane, objašnjava Živković-Matijević, na to upućuje nastavak rasta raspoloživog dohotka te niskih kamatnih stopa na štednje i oročene depozite, a s druge strane niska financijska svijest o ulaganjima u druge instrumente i nesklonost preuzimanju rizika.