Lana Bunijevac živi u Mamutici i prije četiri godine počela je sortirati otpad. Ispočetka je to bio velik izazov. Trebalo joj je vremena da pohvata što ide kamo i ne jednom je vraćala dio smeća iz jedne vrećice u drugu.
Ipak, nije htjela odustati kada joj je zeleni otok na samo 20 koraka od ulaza. Odlučila je barem pokušati i dati svoj doprinos čišćem Zagrebu. Danas Lana još uvijek sortira otpad.
- U svom stanu sada imam vrećice za svaku vrstu otpada. Papir, plastika, staklo, biootpad, svaka vrećica ima svoj natpis, a sada i moje kćeri znaju kamo što ide - kaže Lana.
Uredba
Prije šest godina na Mamutici je krenuo pilot-projekt razvrstavanja otpada. Čistoća je pred svaki ulaz zgrade dopremila zeleni otok, provedena je edukacija građana i mjerio se omjer razvrstanog otpada. U prva tri mjeseca izdvajanje otpada na cijeloj Mamutici bilo je na 17 posto, a od četvrtog je raslo do stabilnih 20,6 posto. Unatoč tome nakon deset mjeseci Čistoća je odustala od projekta. Ipak, zeleni otoci su ostali. Kao i mentalitet stanara koji su nastavili sortirati svoj otpad.
Otkako je na snagu stupila Uredba o gospodarenju otpadom, Grad Zagreb mora do 31. siječnja reorganizirati svoj sustav odvoza i sortiranja otpada. Ako ne uspije, slijedi kazna od 300.000 kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali Europske unije. Grad još nema nikakav plan za novi sustav, ali Mamutica je dobar primjer za početak transformacije. Ako se u zgradi sa 3500 ljudi može uvesti efikasan sustav sortiranja otpada, onda se može i bilo gdje u Zagrebu.
Vratimo se sada na pilot-projekt koji je Čistoća proglasila neuspješnim. On isprva nije trebao zahvatiti Mamuticu, ali se jedna žena potrudila da i njena zgrada bude dio projekta. Ona je aktivistica Svjetlana Lugar ili, kako je drugi stanari zovu, “čuvarica okoliša”.
Lugar kaže kako su u početku imali odličnu suradnju s Čistoćom u provedbi projekta. Zajedno su organizirali četiri edukacijske tribine, dijelili su savjete, a svi stanari su dobili kanticu za biorazgradivi otpad. Nakon četiri mjeseca više od 20 posto stanara redovito je sortiralo otpad.
- Kasnili su s isporukom dodatnih spremnika, bez obavijesti su mijenjali termin odvoza izdvojenog otpada, a od deset mjeseci našeg projekta spremnik za papir u mojem ulazu šest mjeseci je bio pun, jer je odvoz bio samo ponedjeljkom - kaže Lugar. Na kraju je projekt proglašen neuspješnim, iako se to danas ne bi tako protumačilo.
Recimo, Višnja Orešić, stanarka Mamutice, svaki put pažljivo sortira svoj otpad i drži se svih pravila koje je naučila na edukaciji. Zatekli smo je ispred njenog ulaza kako slaže kartonske kutije i ubacuje ih u kontejner za papir.
Recikliranje
Naime, velik broj ulaza na Mamutici koristi samo tri kontejnera za miješani otpad, dok četvrti ostaje svaki tjedan prazan. Svi zeleni otoci su uredni i kante nisu pretrpane, iako u njih smeće bacaju i stanari drugih zgrada. Damir Kremenić jedan je od njih.
- Imamo samo kontejner za miješani otpad i za papir, ali ostatak reciklirajućeg otpada moramo nositi na Mamuticu - rekao je Kremenić te dodao da kada bi ispred njegove zgrade bio zeleni otok, svi bi stanari zasigurno reciklirali.
Posebnost Mamutice je što svaki ulaz ima svoj zeleni otok, što znači da je oko te zgrade postavljeno 13 zelenih otoka. Recimo, ulaz 23, u kojemu živi Lana s početka priče, ima dva spremnika od 1100 litara za papir, dva istog volumena za plastiku, jedan spremnik za staklo od 120 litara, dva od 120 litara za biootpad te četiri kontejnera od 1100 litara za miješani komunalni otpad.
Ali, što kada bi svaka zgrada u Zagrebu imala svoj zeleni otok? U ovom trenutku u gradu je 607 zelenih otoka. Prema posljednjem popisu stanovništva u Zagrebu živi 790.000 ljudi, što znači da jedan zeleni otok ide na 1300 stanovnika. Previše je to ljudi, pogotovo kada se uzme u obzir podatak da jedna osoba u prosječnom danu napravi jedan kilogram smeća.
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) izračunala je kako zapravo u kanti za smeće jako malen dio otpada na miješani komunalni otpad. Prema izračunu HAOP-a tek 7,8 dekagrama na kilogram otpada na miješani otpad, dok sve ostalo čini reciklirajući materijal.