Nakon četiri trgovinska dana uzastopnog rasta, američki dionički indeksi jučer su zabilježili umjerenu negativnu izvedbu s izuzetkom Nasdaqa koji bilježi rast i sedmi uzastopni dan. Time je dosegnuo nove rekordne razine i zabilježio najdužu seriju rasta u proteklih pet mjeseci nošen snažnim objavama zarada kompanija tehnološkog sektora.
Istovremeno, izvedba S&P 500 dioničkog indeksa pritisnuta je korekcijom izdanja energetskog sektora uslijed snažnog pada cijene nafte, ali i obnovljenim zabrinutostima investitora oko trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Podsjećamo, SAD namjeravaju 23. kolovoza početi s naplatom carina na dodatnih 16 milijardi dolara vrijednosti kineskih proizvoda nakon što se iznos od 34 milijarde oporezuje još od srpnja. Pritom je objavljena konačna lista proizvoda od 279 proizvoda koji će zasada biti podložni porezu od 25%. Istovremeno, Trumpova administracija izrađuje plan kojim bi se omogućila naplata nameta na još 200 milijardi dolara vrijednosti kineskih proizvoda koji će se također oporezivati s 25% u odnosu na ranije planiranih 10%. Kina planira protumjere te je izgledno za očekivati implementaciju novih nameta čim SAD počne s istima i to u iznosu od dosada najavljenih 25% na 16 milijardi dolara vrijednosti američkog uvoza.
Nakon što je u prošlom tjednu izdanje Applea dosegnulo vrijednost od trilijuna dolara te time postalo prva burzovno izlistana kompanija u povijesti kojoj je to pošlo za rukom, Amazon je u utrci za drugo mjesto. Naime, rastom od 1,3% jučer u toku dana vrijednost tržišne kapitalizacije kompanije dosegnula je 919 milijardi dolara. Ukupna vrijednost kompanije u ovoj godini porasla je za 61,2%, dok je vrijednosr Applea u istom razdoblju porasla za 22,3%.
Europski dionički indeksi također su zabilježili pretežito negativnu izvedbu uslijed pada cijene nafte s izuzetkom FTSE 100 koji je dosegnuo svoju najvišu razinu od svibnja te završio trgovanje na 100 bodova nižoj razini u odnosu na tadašnji rekord. Rast je pritom nošen slabljenjem britanske funte s obzirom da se 70% dobiti kompanija iz FTSE 100 ostvaruje u inozemstvu.
Cijene nafte jučer su korigirale pritisnute obnovljenim trgovinskim tenzijama između SAD-a i Kine te nešto blažom korekcijom američkih zaliha u odnosu na tržišna očekivanja. Naime, trgovanje je započeto korekcijom uslijed objave da su američke zalihe pale za 1,4 milijuna barela u proteklom tjednu dok su tržišta anticipirala korekciju od 3,3 milijuna barela. Nadalje, pad cijena dobio je zamah nakon što je Kina najavila namjeru uzvrata na posljednje američke objave nameta.
Nakon što su SAD počele u utorak s provođenjem ekonomskih sankcija prema Iranu, tržišta čekaju daljnje informacije vezano uz najavljenu zabranu kupovine iranske nafte koja bi na snagu trebala stupiti u studenom ove godine. Prema dosadašnjim informacijama s otkupom iste nastavila bi samo Kina i Turska, a to se odnosi na tek 20% ukupnog izvoza iranske nafte.
Vrijednost britanske funte u odnosu na američki dolar i euro pala je na najnižu razinu u gotovo godinu dana uslijed jačanja tržišnih zabrinutosti zbog mogućnosti aktualne premijerke Therese May da sklopi dogovor oko Brexita s Europskom unijom. Strah investitora potaknut je i izjavom tajnika za trgovinu Liama Foxa koji je za vikend izjavio kako postoji 60% vjerojatnosti da će Velika Britanija u ožujku sljedeće godine istupiti iz Europske unije bez bilo kakvog trgovinskog dogovora između ekonomija.
Prošlotjedno podizanje bazičnog kamatnjaka od strane centralne banke također nije uspjelo pružiti stabilnu podršku funti nakon izjava guvernera Carneya oko namjere opreznosti prilikom budućih odluka o podizanju kamatnjaka, ali i izraženih zabrinutosti oko Brexita.
Rast tečaja EUR/HRK nastavljen je jučer u toku dana pri čemu je par dosegnuo razinu od 7,43 kuna za jedan euro, odnosno najvišu razinu od prve polovice travnja ove godine. Ovakva tečajna kretanja u suprotnosti su s našim očekivanjima kao i uobičajeno povećanim priljevom turističkih deviza u suštini turističke sezone. Nedavno slabljenje domaće valute pritom pripisujemo zatvaranju određenih špekulantskih pozicija na tržištu kao i nešto nižim priljevom turističkih deviza radi hladnijeg vremena početkom srpnja.
Aprecijacijski pritisci na kunu koji su proizlazili iz snažne izvedbe izvoza i visokih deviznih pozicija izvoznika umanjeni su nedavno uslijed usporavanja rasta izvoza u toku prve polovice godine. Domaća valuta pritom i dalje ostaje podržana snažnijim priljevom sredstava iz EU fondova, snažnom turističkom izvedbom izvan vrhunca turističke sezone. To se očituje i u dvoznamenkastoj stopi rasta stranih turističkih noćenja u prvih pet mjeseci godine i poboljšanim sentimentom investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makro i fiskalne izvedbe u proteklih nekoliko godina.
