Nakon što je Fed u srijedu podignuo bazični kamatnjak za 25bb drugi puta u toku ove godine, fokus investitora jučer je u potpunosti bio na sastanku Vijeća ECB-a. U skladu s tržišnim očekivanjima, ECB je zadržala sve referentne kamatne stope nepromijenjenima.
Nadalje, ECB je najavila kako će nakon rujna ove godine smanjiti mjesečni otkup obveznica sa postojećih 30 milijardi eura mjesečno na 15 milijardi mjesečno te završiti sa programom do kraja ove godine. Čelnik ECB-a Draghi učinio je sve kako bi kraj otkupa obveznica prikazao kao dobrovoljnu odluku Vijeća koja se temelji na očekivanom jačanju inflatornih pritisaka. Ipak, na umu treba imati kako je ECB zakonski ograničen nemogućnošću držanja više od jedne trećine ukupnog duga pojedinih zemalja – gotovo dosegnutim limitom u slučaju Njemačke.
Činjenica da ECB zapravo ne želi okončati svoju relaksirajuću monetarnu politiku u skorijem periodu vidljiva je iz retorike Vijeća po pitanju budućeg kretanja kamatnih stopa. Prethodno ovom sastanku Vijeće ECB-a je komuniciralo kako će kamatne stope ostati na trenutno niskim razinama dugo vremena nakon završetka programa otkupa obveznica te zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže samoodrživu stopu rasta. Na jučerašnjem sastanku Vijeće je izjavilo kako će kamatne stope ostati nepromijenjene barem kroz ljeto 2019. godine te zasigurno toliko dugo koliko će biti potrebno da inflacije dosegne samoodrživih 2%. ECB je time jasno dala do znanja investitorima kako završetak programa obveznica nipošto ne znači više kamate, a kamoli početak ciklusa podizanja kamatnjaka.
Posljednje projekcije ECB-a revidirale su ovogodišnju stopu rasta sa 2,4% na 2,1% što znači da usporavanje rasta u prvom kvartalu (2,5% godišnje) ne smatraju privremenim već štoviše očekuju nastavak usporavanja ekonomije eurozone u nastavku godine. Istovremeno, očekivana stopa inflacije je revidirana naviše za 0,3pb na 1,7%, dok se projekcija core inflacije zadržala nepromijenjenom na 1,1% u 2018. Na umu pritom treba imati da čak i ako inflatorni pritisci blago ojačaju, predstavnici pojedinih zemalja članica kao što je Italija izgledno će nastaviti podržavati niske kamatne stopu uslijed visoke razine državne i korporativne zaduženosti.
Pritom zadržavamo naša očekivanja kako do prvog podizanja kamatnjaka neće doći prije kraja 2019. godine, te ne očekujemo da bude popraćeno kasnijim značajnijim rastom kamata. U svijetlu navedenog njemački su prinosi korigirali dok su europski dionički indeksi profitirali od očekivanog zadržavanja kamatnih stopa oko trenutno niskih razina.
Američki dionički indeksi su zabilježili pozitivnu izvedbu nakon korekcije izazvane Fed-ovom odlukom u prethodnom danu te usprkos rastu trgovinskih tenzija. Naime, Trump je jučer potvrdio kako će nametnuti carine na 50 milijardi dolara vrijednosti uvoza iz Kine, a detaljna lista proizvoda na koje će se odnositi biti će objavljena danas u toku dana. Potonje će izgledno izazvati reakciju Kine, a nakon što su Europska unija, Kanada i Meksiko već objavile uvođenje carina na strateški važne američke proizvode kao uzvrat na protekcionističke mjere SAD-a.
Unatoč svim naporima ECB-a da zadrži optimističan ton, kombinacija smanjenih očekivanja rasta, nužan završetak programa otkupa obveznica te očekivano zadržavanje kamatnih stopa niskima negativno su se odrazili na euro koji je zabilježio slabljenje u odnosu na valute svojih glavnih trgovinskih partnera.
Dolar je tako zabilježio svoju najbolju jednodnevnu izvedbu u proteklih 18 mjeseci uslijed rastućih očekivanja investitora oko nastavka širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD-a i eurozone.
Pritom zadržavamo naša očekivanja generalno snažnijeg dolara u periodu pred nama uslijed postojećih razloga:
1) rasta diferencijala kamatnih stopa između SAD-a i eurozone
2) podbačaja ekonomije eurozone koja u pitanje dovodi ECB-ova očekivanja da će snažnije stope rasta s vremenom generirati inflatorne pritiske
3) političkih rizika u eurozoni koji povećavaju premiju riziku i s time stavljaju deprecijacijske pritiske na euro
4) izgledno povećane repatrijacije dobiti nakon poreznog rasterećanja u SAD-u koja će povećati potražnju za američkim dolarom
Također, smatramo da će na nešto dužem vremenskom horizontu uvođenje carina imati pozitivan učinak na dolar budući da će snažnija domaća potražnja smanjiti ponudu američkih proizvoda na svjetskom tržištu, dok će inozemna ponuda roba porasti. Posljedično, cijena američkih roba treba porasti u odnosu na inozemne u relativnim terminima, a što će dovesti do realne aprecijacije dolara.
