Signalitics

Dnevni pregled tržišta: zbog pada cijene nafte, strmoglavili su se dionički indeksi

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

26.11.2018. u 10:33

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

26.11.2018. u 10:33

Oil field pump jacks at sunset, Image: 169754773, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Tomislav Zivkovic / Profimedia, Panthermedia

Crpljenje nafte, ilustracija

Američki dionički indeksi petak su završili u negativnom teritoriju pritisnuti ponajviše izvedbom energetskog sektora uslijed nastavka silaznih pritisaka na cijenu nafte. S&P 500 tako bilježi pad od preko 10% s najviše razine dosegnute u rujnu. Ovo je treći puta da je S&P 500 u toku ove godine pao u teritorij tehničke korekcije.

PMI indeks prerađivačkog sektora eurozone koji bilježi značajnu ovisnost o izvozu, u studenom je pao za dodatnih 0,5 bodova na 51,5 bodova što pokazuje da nedavne slabosti prerađivačke industrije u eurozoni nisu samo posljedica problema u automobilskoj industriji radi nove procedure za testiranje emisija već generalno odraz slabije globalne potražnje, posebice od strane Kine. Silaznu putanju je nastavio bilježiti i PMI indeks sektora usluga koji je pao sa 53,7 bodova na 53,1 bod u studenom. Spomenuta izvedba i dalje ide u prilog umjerenoj ekspanziji ekonomije eurozone od 0,3% kvartalno u zadnjem kvartalu godine što bi impliciralo prosječnu godišnju stopu rasta od 1,9% u 2018.

Fokus investitora u tjednu ispred nas će uvelike biti na sastanku G20 zemalja u Buenos Airesu koji započinje u petak gdje će se američki predsjednik Trump sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

U međuvremenu, brojni medijski napisi te neka obraćanja od strane predsjednika Trumpa probudila su nadu kako bi dvije strane ubrzo mogle postići trgovinski dogovor. Ipak, na umu treba imati kako da bi se Kina podvrgnula zahtjevima SAD-a, dosadašnja ekonomska politika zemlje bi se trebala u potpunosti izmijeniti. Istovremeno, SAD će teško usvojiti pomirbeniji ton uslijed značajne snage domaće ekonomije koja profitira od vrhunca uzlaznog ekonomskog ciklusa.

Od podataka, investitori će popratiti objavu potrošačkih cijena eurozone koja je na rasporedu u petak i gdje tržišta očekuju marginalno ubrzanje stope rasta od jedne desetine na 2,2%. Istovremeno, temeljna inflacija će izgledno usporiti za jednu desetinu na 1,0% godišnje što potvrđuje da inflatorni pritisci u eurozoni ostaju generalno slabi te da ECB nema razloga za snažnije zaoštravanje monetarne politike.

Na domaćem tržištu fokus investitora bit će na objavi bruto domaćeg proizvoda za treći kvartala u srijedu. Nastavno na prosječan rast od 2,7% u prvoj polovici godine, očekujemo usporavanje rasta na 2,3% na godišnjoj razini sukladno dostupnim objavama ekonomskih indikatora za isti period.

Preciznije, industrijska proizvodnja je zabilježila korekciju od 1,5% godišnje u prosjeku u trećem kvartalu nakon skromnog rasta od 0,4% godišnje u prvoj polovici godine što prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih pada te deterioraciji sentimenta u prerađivačkom sektoru. Istovremeno, rast trgovine na malo je usporio sa 3,9% godišnje u prosjeku u prvoj polovici na 3,1% u trećem kvartalu uz solidno punjenje proračuna po osnovi prihoda od PDV-a koje je zabilježilo rast od gotovo 10% u trećem kvartalu. Rast izvoza od 6,4% godišnje u trećem kvartalu nije bio dovoljan da kompenzira rast uvoza od 5,6% s više baze pa je došlo do širenja deficita trgovinske bilance od 4,2% u trećem kvartalu.

Unatoč očekivanome usporavanju u trećem kvartalu zadržavamo naša očekivanja prosječnog rasta od 2,8% u 2018., a sukladno izvedbi u prvoj polovici godine te očekivanom ubrzanju rasta u posljednjem kvartalu uslijed učinka niske baze iz istog perioda 2017. s privatnom potrošnjom kao glavnim pokretačem rasta uslijed nastavka rasta raspoloživog dohotka stanovništva po osnovi povećanja plaća, rasta zaposlenosti, kamatnih stopa na rekordno niskim razinama koje olakšavaju teret servisiranja dugova stanovništva i oporavka kreditne aktivnosti, a u kontekstu tradicionalno više potrošnje u blagdanskom periodu.

U 2019. očekujemo zadržavanje rasta domaće ekonomije oko trenutnih razina, odnosno projiciranih 2,8% u 2018., a u kontekstu intenzifikacije investicijske aktivnosti u privatnom i javnom sektoru dok će privatna potrošnja ostati podržana daljnjim poreznim rasterećenjem dohotka, smanjenjem stope PDV-a na određene artikle, nastavkom poboljšanja na tržištu rada te kamatnim stopama na rekordno niskim razinama. Ključni rizici po izvedbu domaće ekonomije pritom proizlaze iz snažnijeg od očekivanog usporavanja ekonomske aktivnosti na ključnim emitivnim tržištima pri čemu naglasak stavljamo na Italiju u kojoj je zabilježena stagnacija rasta na kvartalnoj razini u trećem kvartalu godine te gdje bi daljnja intenzifikacija političkih turbulencija potencijalno mogla dovesti do nastavak pada indikatora sentimenta te odgađanja potrošnje i investicija.

Tečaj EUR/HRK porastao je 80-ak pipseva u petak što je u skladu s našim očekivanjima umjerene deprecijacije domaće valute u posljednjem kvartalu godine te očekivanjima tečaja od 7,47 kuna za jedan euro krajem godine.

Snažnija deprecijacija domaće valute pritom ostaje ograničena uslijed solidnih deviznih pozicija domaćih izvoznika i turističkih kompanija, širenja turističke sezone u zimske mjesece godine te poboljšanog sentimenta investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makro i fiskalne izvedbe u protekle dvije godine. Tečaj EUR/USD je u petak ponovno pao ispod 1,14 dolara za jedan euro uslijed deprecijacijskih pritisaka na euro nakon razočaravajuće objave PMI indikatora sentimenta što potvrđuje naša očekivanja da glavnina silaznog potencijala tečaja EUR/USD proizlazi iz slabosti eura a ne potencijala daljnjeg jačanja dolara. Imajući na umu navedeno kao i silazne pritiske na euro koji proizlaze iz povećane premije rizika radi zbivanja u Italiji te značajno više kamatne stope u SAD-u, očekujemo da će dolar nastaviti profitirati od tokova kapitala u kratkom roku.