Nakon turbulencija u protekla tri tjedna u kojem je MSCI All World dionički indeks pao za preko 5%, američki dionički indeksi ostvarili su pozitivnu izvedbu treći uzastopni trgovinski dan dok su obveznički prinosi porasli uslijed nešto optimističnijeg sentimenta vezano uz trgovinske odnose Kine i SAD-a.
Dionički indeksi diljem Europe su također profitirali a pozitivnu izvedbu su ostvarili i azijski dionički indeksi.
Do poboljšanja sentimenta dolazi nakon što je u ponedjeljak objavljeno kako je američkim tehnološkim kompanijama odobreno da nastave poslovati s Huaweijem u naredna tri mjeseca pod uvjetom da predmeti trgovine ne uključuju dobra koja bi ugrožavala američku nacionalnu sigurnost. Dodatno, predsjednik Trump je u toku vikenda izjavio kako SAD i dalje razgovaraju s Kinom i kako pregovori dobro napreduju.
U međuvremenu, 93% kompanija iz S&P 500 dioničkog indeksa je objavilo izvještaje za drugi kvartal godine prema kojima je ostvaren pad dobiti od 0,4% dok su tržišta anticipirala mnogo snažniju korekciju od 2,8%. Dok 7% kompanija još treba objaviti svoje rezultate, ocjenjuje se kako će ukupan pad dobiti iznositi 0,6%. Bilo kako bilo, ovo će biti prva dva uzastopna kvartala pada dobiti S&P 500 od 2016. godine.
Fokus investitora ostaje na ovotjednom sastanku vodećih centralnih banaka na konferenciji Jackson Hole. Ono što je sigurno jest kako čelniku Fed-a Powellu neće manjkati materijala u govoru od izazovima za monetarnu politiku.
Jedan dio tržišnih sudionika se pritom nada kako će Powell ovu priliku iskoristiti kako bi dao jasniju naznaku planiranog smjera monetarne politike američke centralne banke u rujnu budući da još uvijek ostaje nejasno hoće li centralna banka nastaviti sa smanjenjem bazičnog kamatnjaka i u narednim mjesecima.
Objavljeni podaci o potrošačkim cijenama u euro zoni pokazali su ispod očekivani rast od svega 1,0% godišnje u srpnju uz rast temeljne inflacije od 0,9%. Neovisno o Fed-ovoj politici labavljenja kamatnjaka, niz ispod očekivanih objava ekonomskih indikatora i rastuća vjerojatnost izbijanja recesije u Njemačkoj rezultirali su deprecijacijskim pritiscima na euro i ne vidimo razloga da bi se isto promijenilo u kratkom roku.