Američki dionički indeksi jučer su zabilježili negativnu izvedbu, pritisnuti rasprodajom dionica tehnološkog sektora uslijed obnovljenog straha investitora oko trgovinskog sukoba SAD-a i Kine.
Naime, Trumpova administracija je objavila kako ima namjeru nastaviti sa implementacijom carina na dodatnih 200 milijardi dolara kineskog uvoza po stopi od 10% već od sljedećeg tjedna te da će podići carine na 25% u 2019. godini ukoliko se ne postigne dogovor s Kinom kojim bi se smanjio trgovinski deficit između dvije ekonomije. Kina je na posljednje mjere SAD-a uzvratila objavama kako ima namjeru uzvratiti podizanjem carina na uvoz američkih roba.
Prema medijskim objavama, do poteza dolazi uslijed nezadovoljstva SAD-a razgovorima s Kinom u proteklim danima a nova lista proizvoda na koju će se odnositi porezi bi mogla biti finalizirana već danas u toku dana. Spomenute mjere impliciraju kako će se polovina kineske robe u SAD-u oporezivati što podiže troškove ne samo za američke potrošače već i korporacije koje su se oslanjale na jeftinu kinesku robu kako bi zadržali cjenovnu konkurentnost.
Podsjećamo kako su određene poslovne grupe u SAD-u već uputile molbu obustave uvođenja carina a posljednja istraživanja pokazuju kako je uvođenje inicijalnih carina na 50 milijardi dolara vrijednosti uvoza s obje strane imalo negativne posljedice na poslovanje dvije trećine američkih kompanija u Kini.
Jedna trećina američkih kompanija u Kini izjavila je kako razmišlja o seljenju proizvodnje. Istaknimo pritom kako je jedan od članova Trumpove administracije objavio kako je jedan od ključnih Trumpovih ciljeva povratak američkih kompanija iz Kine u SAD.
Nastavak tenzija između SAD-a i Kine obnovio je silazne pritiske na dioničke indekse tržišta u nastajanju. Kineski dionički indeksi zabilježili su umjeren pad nakon vijesti o novim carinama dok je kineska valuta renminbi oslabila u odnosu na dolar.
Član ECB-a Coeure jučer je izjavio kako smatra da bi centralna banka trebala jasnije prikazati svoja očekivanja vezano uz budući tempo podizanja bazičnog kamatnjaka. Naime, trenutna retorika centralne banke implicira kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem kroz ljeto sljedeće godine ali bez informacija o očekivanom tempu rasta jednom kada ECB započne ciklus podizanja kamatnih stopa. Aktualni čelnik Draghi izjavio je početkom godine kako će podizanje kamatnjaka biti postupno, no s obzirom da njegov mandat istječe sljedeće godine, nameće se pitanje točnosti tvrdnje nakon njegova odlaska.
Prema posljednjim projekcijama ECB-a, inflacija će se zadržati oko 1,7% godišnje u toku ove i sljedeće dvije godine. Uzimajući u obzir zadržavanje inflacije ispod ECB-ovog srednjoročnog cilja od 2%, usporavanje rasta, stopu nezaposlenosti i dalje blago iznad pred krizne razine te visoke razine javnog duga pojedinih ekonomija euro zone (Grčka, Italija, Portugal, Španjolska), očekujemo da će ECB-ova normalizacija monetarne politike biti umjerena uz relativno skromna povećanja kamatnjaka u inicijalnoj fazi ciklusa. Pritom zadržavamo naša očekivanja prvog podizanja kamatnjaka krajem sljedeće godine.
Tečaj EUR/HRK pao je jučer za 70-ak pipseva te se parom trguje ispod razina od 7,43 kuna za jedan euro, odnosno oko 500 pipseva nižim razinama u odnosu na isti period prošle godine.
U narednom periodu očekujemo prevladavanje uobičajenih sezonskih uzlaznih pritisaka na tečaj čija jačina ostaje ograničena nizom faktora koji i dalje podržavaju snagu domaće valute kao što su snažniji priljev sredstava iz EU fondova, rast priljeva turističkih deviza i izvan suštine turističke sezone i poboljšan apetit investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makroekonomske i fiskalne izvedbe u proteklih nekoliko godina.
Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi ostaje na skromnim razinama od protrgovanih tek 3,0 mil. HRK. Niti jedno izdanje pritom nije zabilježilo milijunski promet, a najviše se trgovalo dionicom Hrvatski Telekom d.d. (HT) koja je na prometu od 0,9 mil. HRK zabilježila rast cijene od 0,32%.
Adris grupa d.d. (ADRS, ADRS2) jučer je imenovala dva nova člana uprave te najavila kako do 2022. godine ima namjeru uložiti četiri milijarde kuna u rast i razvoj svojih poslova. Od navedenog iznosa 3,3 milijarde kuna biti će usmjerene u turistički dio tvrtke, oko 360 milijuna kuna ulaže se u proizvodnju zdrave hrane dok će 230 milijuna kuna biti namijenjeno razvoju osiguranja. Grupa je najavila kako uz organski rast možemo očekivati i nove akvizicije.