Signalitics

Dnevni pregled tržišta: temeljna inflacija eurozone porasla jedan posto godišnje u veljači

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.3.2019. u 9:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.3.2019. u 9:28

Elvir Tabaković / Hanza Media / Profimedia, robertharding

Ilustracija

Američki i europski dionički indeksi ožujak su započeli u pozitivnom tonu uz istovremeni rast njemačkih i američkih obvezničkih prinosa uslijed optimizma investitora nakon objave iznad očekivanog rasta trgovine na malo u Njemačkoj u siječnju te oporavka PMI indeksa prerađivačkog sektora manjih privatnih kompanija u Kini.

Dodatno, u petak je istekao inicijalno planirani rok za postizanje trgovinskog dogovora između SAD-a i Kine, ali SAD su se suzdržale od uvođenja carina, a aktualna retorika sugerira kako bi dogovor mogao biti finaliziran u toku ovog mjeseca.

Prošli petak objavljeni podaci pokazuju kako je rast potrošačkih cijena ubrzao za jednu desetinu na 1,5% godišnje u veljači. Međutim, rast potrošačkih cijena prije svega je posljedica viših cijena energenata i hrane te alkohola i duhana. Temeljna inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih stavki je usporila s rastom sa 1,1% na 1,0%.

Unatoč rastu plaća u eurozoni, kompanijama je teško prenijeti više troškove rada na potrošače kroz finalne proizvode u uvjetima slabljenja domaće potražnje. Izgledno je tako kako će ECB biti prisiljen sniziti svoja očekivanja rasta temeljne inflacije s aktualne razine od 1,6% u 2019. prilikom revizije na sastanku u četvrtak.

Fokus investitora ovaj će tjedan uvelike biti na sastanku Vijeća ECB-a u četvrtak. S obzirom na nedavne podbačaje ekonomskih indikatora, izgledno je kako će ECB najaviti mogućnost uvođenja novih dugoročnih kredita za bankarski sektor te dati naznake da ima namjeru zadržati kamatne stope nepromijenjenima dulje nego što se ranije najavljivalo.

Prema riječima člana ECB-a Coeurea, usporavanje rasta eurozone očito je postalo snažnije i šire nego što se ranije očekivalo što posljedično implicira i sporiji rast inflatornih pritisaka na koji se ECB mora prilagoditi. Nadalje, glavni ekonomist ECB-a Praet je upozorio na silaznu spiralu slabijih ekonomskih indikatora i padajućeg sentimenta koji međusobno negativnu utječu i dovode do daljnje korekcije naniže.

U petak investitori će popratiti objavu s američkog tržišta rada za veljaču gdje se očekuje nastavak snažnog rasta zaposlenosti od oko 185 tisuća te korekcija stope nezaposlenosti naniže za dvije desetine na 3,8%. Objava američkog BDP-a za četvrti kvartal 2018. pokazala je snažan rast investicija u poslovnom sektoru što pokazuje da iz perspektive sentimenta kompanija, SAD je daleko od značajnijeg usporavanja rasta ili recesije. Rast investicija i zadržavanje sentiment indikatora na relativno visokim razinama unatoč umjerenim korekcijama u proteklim mjesecima, ide u prilog daljnjem jačanju tržišta rada.

U petak je na rasporedu i objava tvorničkih narudžbi Njemačke za siječanj gdje se nakon korekcije od 1,6% u prosincu anticipira daljnji pad od 0,5% na mjesečnoj razini. Nakon što se tečajem EUR/USD u proteklih desetak dana trgovalo u uskom rasponu, izgledno je kako bi sastanak ECB-a te objava podataka o američkoj zaposlenosti, mogli potaknuti nešto volatilnije trgovanje u tjednu pred nama.

Unatoč tehničkoj recesiji u Italiji te približavanju recesiji u Njemačkoj, tržište i dalje očekuje da će ECB napraviti prvi korak u podizanju kamatnjaka u 2020. godini. Ovaj pogled je održiv jedino ako ECB ne smanji dalje svoje očekivanja inflacije i rasta te ne uvede nove mjere koje bi se mogle tumačiti kako dugoročna predanost ekspanzivnoj monetarnoj politici.

Ako ECB snizi svoja inflatorna očekivanja što je izgledno s obzirom na izvedbu u prva dva mjeseca godine te uvede ili najavi uvođenje novih dugoročnih kredita, euro će se naći pod pritiskom. Pritom ne isključujemo niti mogućnost da ECB izmijeni svoju retoriku po pitanju očekivanog kretanja kamatnih stopa kako bi tržištu se jasnije dalo do znanja kako restriktivnija monetarna politika nije u planu.

Na sutrašnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija nudi milijardu jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa ususret dospijeću od milijardu i 116 milijuna trezoraca. Imajući na umu izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu očekujemo solidan interes investitora te zadržavanje prinosa na aktualnim rekordno niskim razinama od 0,09%.