Usprkos nesigurnostima povezanima s robnom razmjenom koje su rezultirale značajnim pritiscima na američke dioničke indekse u toku svibnja, S&P 500 zabilježio je svoj najsnažniji rast u prvom polugodištu godine još od 1987. čemu je pomogla i nedavna promjena retorike Fed-a koja je sugerirala kako bi centralna banka mogla pribjeći mjerama ekspanzivnije monetarne politike u slučaju daljnje deterioracije ekonomskih indikatora.
Na mjesečnoj razini, S&P 500 je u lipnju zabilježio rast od 6,9% što je najbolja lipanjska izvedba dioničkog indeksa još od 1955. godine te općenito najsnažniji rast od siječnja ove godine kada je tržište bilježilo oporavak nakon značajne korekcije u prosincu prošle godine.
Njemački i američki obveznički prinosi zabilježili su snažnu korekciju u prvom polugodištu gdje je američki 10-godišnji prinos pao za preko 20bb samo u toku lipnja.
U toku lipnja američki 10-godišnji prinos je pao ispod 2% po prvi puta od studenog 2016. godine dok su francuski i švedski obveznički prinosi pali ispod nule po prvi puta u povijesti. Procijenjena razina veličine duga s negativnim prinosima tako iznosi 12,5 trilijuna dolara na svjetskoj razini. Američki 10-godišnji prinos bilježi silazne pritiske već treći uzastopni kvartal.
Izuzev kretanja obvezničkih prinosa, sentiment na tržištu možda najbolje odražava kretanje cijene zlata koja je zabilježila rast od 9,85% na ytd razini, a od čega je gotovo 100% povećanja cijene ostvareno u lipnju uslijed snažnije potrage investitora za sigurnom imovinom radi rasta geopolitičkih tenzija.
Cijena zlata probila je tako razinu od 1400 dolara po unci po prvi puta od rujna 2013. godine te ostvarila najsnažniji mjesečni rast u zadnje tri godine.
U međuvremenu, predsjednik Trump i kineski predsjednik Xi su na sastanku u Osaki dogovorili obnovu trgovinskih pregovora te je Trump obećao kako neće zasada uvoditi dodatne carine na uvoz kineskih dobara a ublažio je i retoriku vezanu uz poslovanje kineske kompanije Huawei s američkim kompanijama.
Predsjednik Trump ovom je prilikom ipak dao do znanja kako se ne treba nadati skorom završetku trgovinskih pregovora budući da je istaknuo kako SAD neće žuriti s konačnim postizanjem dogovora te da je kvaliteta istog mnogo važnija od brzine kojom će pregovori biti okončani.
Dogovor Kine i SAD-a oko obnove trgovinskih pregovora rezultirao je pozitivnim tonom na svjetskim tržištima na početku trećeg kvartala godine.
Ovaj tjedan fokus investitora će uvelike biti na objavi podataka o američkoj zaposlenosti u lipnju koja je na rasporedu u petak a koja bi trebala dati nešto jasniju sliku kretanja na američkome tržištu rada nakon što je zaposlenost u svibnju zabilježila skroman rast od svega 75 tisuća. Tržišta očekuju nešto snažniji rast u lipnju od oko 160 tisuća uz istovremeno zadržavanje stope nezaposlenosti oko najniže razine u posljednjih 50 godina, odnosno na 3,6%.
Osim navedenoga, investitori će popratiti i posljednju objavu ISM indikatora sentimenta za američki prerađivački i uslužni sektor a na rasporedu je i objava podataka o prodaji automobila, tvorničkim narudžbama te trgovinskoj bilanci. S obzirom da tržišta anticipiraju smanjenje bazičnog kamatnjaka već na sljedećem sastanku Fed-a krajem mjeseca, nadolazeće objave ekonomskih indikatora bit će ključne za daljnje formiranje tržišnih očekivanja. Obnova trgovinskih pregovora s Kinom u kombinaciji s dobrim objavama ekonomskih indikatora implicirala bi kako Fed ima vremena prije nego što se odluči na smanjenje kamatnjaka.
Nastavno na značajne dobitke u prvom polugodištu 2019. (vidi graf gore), cijene nafte bilježe rast u prvom trgovinskom danu trećeg kvartala nakon što su kroz vikend Rusija i Saudijska Arabija dogovorile kako će produljiti svoj dogovor o smanjenju proizvodnje za barem još šest mjeseci. Cijeli OPEC će se sastati u Beču ovaj tjedan te se očekuje kako će se i ostale zemlje prikloniti politici vodećih zemalja.
