Američki dionički indeksi nisu uspjeli profitirati od iznad očekivane objave kineskih ekonomskih indikatora te generalno solidne objave zarada američkih kompanija pa su dan završili pretežito u negativnom teritoriju pod pritiskom pada cijena dionica zdravstvenog sektora. Zdravstveni sektor u SAD-u našao se pod silaznim pritiskom drugi uzastopni dan nakon što je direktor jedne od vodećih kompanija iz sektora upozorio na negativne posljedice koje bi izglasavanje pojedinih aktualnih zakonskih prijedloga imalo na kretanja u zdravstvu.
Europski dionički indeksi su uspjeli profitirati od poboljšanog sentimenta investitora te je Stoxx 600 ponovno dosegnuo prošlotjedne razine, inače najveće zabilježene u proteklih osam mjeseci. Najsnažniji rast je pritom zabilježen u sektorima koji su najizloženiji kretanju svjetske ekonomije, a koji su sukladno tome i najviše profitirali od pozitivne objave kineskih indikatora.
Podsjećamo, jučer objavljeni podaci ukazuju na rast kineskog BDP-a od 6,4% godišnje u prvom kvartalu godine čime je zaustavljeno usporavanje rasta kineskog gospodarstva po prvi puta u proteklih pet kvartala.
Američki trgovinski deficit suzio se za 3,4% godišnje u veljači te neočekivano pao na najnižu razinu u proteklih osam mjeseci.
Detaljniji podaci pokazuju kako se deficit robne razmjene s Kinom također suzio za 3,1 milijardu dolara na 30,1 milijardu dolara u veljači. Izvoz u Kinu zabilježio je rast za 1,6 milijardi dolara na 9,2 milijarde dolara dok je uvoz pao za 1,5 milijardi dolara na 39,3 milijarde dolara, upućujući na i dalje izražen deficit u robnoj razmjeni s Kinom ususret finaliziranju novog trgovinskog dogovora te usprkos prošlogodišnjem uvođenju carina na 250 milijardi dolara vrijednosti uvoza kineske roba u SAD.
Promatrano prema proizvodima, SAD je zabilježio rast izvoza soje u Kinu po prvi puta otkada je Kina u srpnju prošle godine uvela carine od 25% na uvoz američke soje. Kina se obvezala u pregovorima da će kupovati više američke soje, najvažnijeg američkog poljoprivrednog proizvoda, s ciljem smanjenja visokog trgovinskog deficita između dvije zemlje. Ovo je ujedno zahtjev koji su SAD stavile pred Europsku uniju. Općenito govoreći, zahtjev SAD-a da Europska unija počne uvoziti više američkih poljoprivrednih proizvoda mogao bi potencijalno uz auto industriju biti ključan problem u pregovorima između dvije strane.
Jučer objavljeni podaci o potrošačkim cijenama eurozone za ožujak pokazali su nastavak skromnog rasta po stopi od 1,4% godišnje. Istovremeno, rast temeljne inflacije koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija, bilježi povećanje od svega 0,8% godišnje.
Iako je spomenuta objava u skladu s tržišnim očekivanjima, ECB-u ne daje mnogo razloga za optimizam budući da se i osnovna i bazična inflacija nalaze znatno ispod srednjoročnog cilja centralne banke od 2%. U skladu s navedenim očekujemo da će ECB na sastanku u lipnju potvrditi svoju namjeru uvođenja novih dugoročnih kredita za bankarski sektor s ciljem pružanja likvidnosti i podrške kreditnoj aktivnosti ali i otkupu državnih obveznica od strane banaka s ciljem održavanja prinosa na niskim razinama.
Euro je u proteklim danima profitirao od poboljšanih kineskih indikatora i generalno solidne objave ekonomskih indikatora u euro zoni. Fokus investitora danas će biti na objavi PMI indikatora sentimenta za travanj čija stabilizacija je ključna za oporavak tržišnog sentimenta ali i kretanja tečaja EUR/USD u narednim danima.
U međuvremenu, objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je godišnja stopa rasta cijena ubrzala za četiri desetine na 0,9% u ožujku što formira prosječnu stopu rasta od 0,5% godišnje u prvom kvartalu godine.
Na mjesečnoj razini, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,0% uslijed viših cijena odjeće i obuće nakon dolaska novih kolekcija u dućane te viših cijena u segmentu Prijevoza.
Značajno usporavanje rasta potrošačkih cijena u prvom kvartalu godine u odnosu na 2018. posljedica je prije svega smanjenja poreza na dodanu vrijednost na svježe meso, ribu i voće od početka godine. Očekujemo nastavak niskih inflatornih pritisaka i u nastavku godine uz prosječan rast potrošačkih cijena od 0,7% godišnje.
