Signalitics

Dnevni pregled tržišta: SAD razmatra uvođenje carina na uvoz europskih dobara

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2019. u 10:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2019. u 10:07

U.S. President Donald Trump and President of the European Commission Jean-Claude Juncker walk together before speaking about trade relations in the Rose Garden of the White House in Washington, U.S., July 25, 2018. REUTERS/Joshua Roberts
Joshua Roberts / REUTERS

Jean-Claude Juncker i Donald Trump

Nakon osam dana uzastopnog rasta, S&P 500 dionički indeks je dan završio u negativnom teritoriju. Negativnu izvedbu su zabilježili i europski dionički indeksi uslijed silazne revizije svjetskog rasta od strane MMF-a, straha od uvođenja carina od strane SAD-a na uvoz europskih proizvoda te postojećih neizvjesnosti oko Brexita.

MMF je u svojim posljednjim projekcijama istaknuo kako je rast svjetske ekonomije značajno usporio u drugoj polovici 2018. godine, sa 3,8% na 3,2% gdje su najviše pogođene svjetske industrijska proizvodnja te robna razmjena.

U tekućoj godini MMF očekuje rast svjetske ekonomije od 3,3%, a u odnosu na očekivani rast od 3,5% prema projekcijama iz siječnja. Ovo je najniža stopa rasta svjetske ekonomije od svjetske financijske krize 2009. kada je zabilježena kontrakcija.

MMF je upozorio i da su rizici usmjereni prema lošijoj izvedbi svjetske ekonomije od trenutačno očekivane uslijed niza prijetnji kao što su potencijalno neuspješni trgovinski pregovori između SAD-a i Kine te izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora o budućim odnosima.

Trumpova administracija jučer je objavila kako razmatraju uvođenje carina na 11 milijardi dolara vrijednosti uvoza europskih dobara u SAD kao odgovor na poticaje koje je Europska unija dala Airbusu, a za koje se ocjenjuje da imaju negativan učinak na SAD. Ovakve najave pojačale su postojeća očekivanja kako će SAD nakon završetka trgovinskih pregovora s Kinom, početi raditi pritisak na Europsku uniju kao trgovinskog partnera s kojim ostvaruju drugi najveći deficit u robnoj razmjeni.

Broj novo otvorenih radnih mjesta u SAD-u u veljači pao je na najnižu razinu u proteklih godinu dana što je u skladu s izuzetno niskim brojem novozaposlenih u istom mjestu. Unatoč padu, broj otvorenih radnih mjesta i dalje je nadmašio broj nezaposlenih što sugerira kako radnici u SAD-u imaju snažnu pregovaračku moć oko plaća te kako će se pozitivna izvedba tržišta rada nastaviti u i u narednom periodu. Potonje potvrđuju i prošli petak objavljeni podaci o kretanjima američke zaposlenosti u ožujku.

Danas je na rasporedu objava bilješki sa sastanka Fed-a u ožujku koje u suštini ne bi trebale pružiti nove informacije. Podsjećamo, Fed očekuje zadržavanje bazičnog kamatnjaka na aktualnoj razini kroz cijelu ovu godinu te potom još jedno podizanje kamatnjaka u narednoj godini.

Investitori će danas popratiti i sastanak ECB-a gdje će Vijeće izgledno raspravljati o detaljima najavljenih novih dugoročnih kredita. Ipak, nije izgledno donošenje bilo kakvih odluka do sastanka u lipnju kada će ECB imati na raspolaganju i nove projekcije rasta i inflacije, ali i vidjeti stanje ekonomije s obzirom na svoja očekivanja stabilizacije ekonomskog rasta u drugoj polovici godine.

Imajući na umu nedavnu retoriku ECB-a te razočaravajuće objave ekonomskih indikatora eurozone, smatramo kako će deprecijacijski pritisci na euro prevladati te očekujemo nastavak trgovanja parom EUR/USD ispod razine od 1,13 dolara za jedan euro.

Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju rast izvoza od 12,8% godišnje u veljači s nešto niže baze. Istovremeno, uvoz je zabilježio rast od 14,8% godišnje što je rezultiralo širenjem deficita robne razmjene od 18% na godišnjoj razini. Pokrivenost uvoza izvozom se pritom zadržava na oko 60%.

U prošloj godini izvoz je zabilježio snažno usporavanje sa 14,4% koliko je rast iznosio u 2017., na svega 3,9%. Blaže usporavanje rasta uvoza sa 11,3% na 8,1% nije bilo dovoljna kompenzacija pa se deficit robne razmjene proširio za 15,8%.

Kretanja u vanjskom okruženju ostaju nepovoljna za izvedbu domaćih izvoznika, s obzirom na recesiju u Italiji te stagnaciju rasta u Njemačkoj – nama najvažnijih trgovinskih partnera. Na umu treba imati i kako posljednje objave sentiment indikatora eurozone upućuju na nastavak slabosti u prerađivačkom sektoru.

U svijetlu navedenog zadržavamo naša očekivanja daljnjeg širenja deficita robne razmjene u toku ove godine te produbljivanja negativne kontribucije neto izvoza ukupnom rastu. Rastu uvoza pogodovat će pritom snažna domaća potražnja. Zadržavamo našu projekciju rasta BDP-a od 2,4% u 2019. s privatnom potrošnjom kao glavnim pokretačem rasta.