Signalitics

Dnevni pregled tržišta: SAD povećale carine na uvoz 200 mlrd. $ vrijednosti kineskog uvoza

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

10.5.2019. u 10:26

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

10.5.2019. u 10:26

FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump sits behind his desk as he announces a bilateral trade agreement with Mexico to replace the North American Free Trade Agreement (NAFTA) at the White House in Washington, U.S., August 27, 2018. To match Insight TRADE-NAFTA/MEXICO REUTERS/Kevin Lamarque/File Photo
Kevin Lamarque/File Photo / REUTERS

Donald Trump

Nakon što je Trump u nedjelju zaprijetio uvođenjem dodatnih carina na kineski uvoz, američko-kineski trgovinski rat eskalirao je jutros kada je američki predsjednik Trump povećao carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza s dosadašnjih 10 posto na 25 posto. Do odluke dolazi nakon što posljednji razgovori nisu pokazali nikakav znak napretka između dvije strane.

Podsjećamo kako su SAD prvo uvele carine od 25 posto na 50 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza u zemlju prošle godine u srpnju te su u rujnu uvedene carine od 10 posto na dodatnih 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza koje se sada povećavaju na 25 posto, a Trump je izjavio i kako se priprema papirologija kako bi se mogle primijeniti carine od 25 posto i na preostali kineski uvoz u zemlju od 325 milijardi dolara.

Kineski ministar trgovine izjavio je kako duboko žali radi američkog poteza te kako će Kina poduzeti potrebne mjere, implicirajući na uzvraćanje carinama na američki uvoz. Posljednja odluka SAD-a dolazi ususret posljednjem danu pregovora između kineskog premijera i američkog predstavnika za trgovinu gdje se tržišta nadaju kako bi snažan američki pritisak ipak mogao uroditi uspješnim zaključenjem pregovora.

Nakon što su američki predstavnici nekoliko mjeseci tvrdili kako pregovori s Kinom napreduju dobro, u proteklom tjednu Kina je odustala od dogovorenih regulatornih izmjena kojima bi se zaštitilo američko intelektualno vlasništvo. SAD navodi kako je Kina prilikom finalizacije dogovora napravila još neočekivanih zaokreta u odnosu na dotadašnju retoriku. Osim navedenog, Kina zahtjeva da nakon zaključenja dogovora SAD odmah ukinu carine na sav kineski uvoz, dok SAD inzistira na zadržavanju postojećih carina kako bi se osiguralo postupanje Kine u skladu s dogovorom.

U SAD-u najsnažnije posljedice trgovinskog rata snosi poljoprivredni sektor koji je pogođen carinama koje je Kina uvela kao odmazdu. Država je tako u prošloj godini isplatila potpore od 12 milijardi dolara poljoprivrednicima oštećenim trgovinskim ratom te se raspravlja o novim potporama u toku ove godine.

Američki dionički indeksi jučerašnji su dan završili u negativnom teritoriju, pritisnuti neizvjesnostima oko pregovora s Kinom, dok futuresi na američke dioničke indekse upućuju na korekciju istih po današnjem otvaranju tržišta nakon odluke o uvođenju dodatnih carina.

Američki dionički indeks Russell 2000 koji se sastoji od izdanja manje tržišne kapitalizacije zabilježio je jučer pad od gotovo dva posto te bilježi korekciju od preko 10 posto u odnosu na vrhunac dosegnut u kolovozu prošle godine.

Ipak, Russellom 2000 se i dalje trguje na gotovo 15 posto višim razinama u odnosu na kraj prošle godine, baš kao što je slučaj i s preostalim američkim dioničkim indeksima koji i dalje bilježe snažne povrate u ovoj godini usprkos korekciji u toku ovog tjedna.

Američka krivulja prinosa zabilježila je invertiranje gdje je 10-godišnji prinos ponovno pao ispod prinosa na tromjesečne trezorske zapise uslijed povećane zabrinutosti investitora oko ekonomskih izgleda i povećane potražnje za sigurnom imovinom. Krivulja se prethodno zabilježila invertiranje u ožujku te se smatra uobičajenim glasnikom nadolazeće recesije.

Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na nastavak rasta izvoza po nešto višim stopama od prošlogodišnjih. Naime, izvoz je u ožujku zabilježio rast od 7,4% na godišnjoj razini, dok je uvoz u istom periodu pao za 3,0%. Pad uvoza pritom možemo pripisati kasnijem tajmingu Uskrsa u toku ove godine te sukladno tome snažnijem uvozu roba u travnju umjesto u ožujku.

Nakon prosječnog rasta od 3,9% u toku  prošle godine, izvoz je zabilježio rast od 8,9% godišnje u prosjeku u prvom kvartalu. Unatoč padu uvoza u ožujku, uvoz je i dalje zabilježio prosječan rast od 6,4% godišnje u prvom kvartalu godine. Deficit robne razmjene tako je u prvom kvartalu zabilježio rast od 1% uz pokrivenost uvoza izvozom na razini od 60%.

Pozitivna stopa rasta Italije u prvom kvartalu godine nakon dva uzastopna kvartala pada zasigurno je dobra vijest za domaću ekonomiju s obzirom na to da je 15% izvoza roba usmjereno u Italiju koja nam je ujedno i jedno od najvažnijih turističkih emitivnih tržišta. Ipak, posljednje projekcije Europske komisije ne daju mnogo razloga za optimizam.

Podsjećamo kako je u toku ovog tjedna Europska komisija u svojim Proljetnim prognozama snizila očekivanu stopu rasta Njemačke u ovoj godini na svega 0,5% dok se u Italiji očekuje rast od 0,1%. Stabilizacija rasta u euro zoni ključan je preduvjet snažnijeg rasta domaćeg izvoza ali i snažnije izvedbe domaće industrijske proizvodnje.