Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Rast indeksa uslijed rastućih očekivanja smanjenja kamatnjaka

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.7.2019. u 9:17

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.7.2019. u 9:17

Financial information on electronic screens in fiancial district, Ontario, Canada., Image: 294027511, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, All Canada Photos
Profimedia, All Canada Photos

Ilustracija

Američki dionički indeksi jučerašnje su trgovanje zatvorili blizu rekordnih razina dosegnutih u proteklom tjednu nakon što je svjedočenje čelnika Fed-a o stanju američke ekonomije pred Kongresom pojačalo očekivanja investitora da će se centralna banka odlučiti na smanjenje bazičnog kamatnjaka na sastanku koji će se održati kasnije u toku mjeseca. S&P 500 je inicijalno zabilježio i snažnije uzlazne pritiske te je tako privremeno probio razinu od 3000 bodova po prvi puta u povijesti, a da bi trgovanje ipak zaključio na nešto nižim razinama.

Powell je pred Kongresom istaknuo kako su nesigurnosti vezane uz izvedbu američke ekonomije su porasle u proteklih nekoliko mjeseci te da rizici povezani s trgovinskim sukobom s Kinom nadmašuju nastavak zdrave izvedbe američkog tržišta rada.

Na pitanje da li je snažnija izvedba tržišta rada od očekivane u lipnju promijenila stav centralne banke oko nadolazećih mjera monetarne politike, Powell je izravno odgovorio kako je odgovor ne te tako jasno sugerirao kako će centralna banka reagirati smanjenjem kamatnjaka već na sljedećem sastanku.

Powell je ovom prilikom istaknuo i kako predsjednik Trump nema autoritet za njegovo otpuštanje te da ne bi napustio svoju dužnost niti kada bi ga predsjednik to zamolio, a u kontekstu konstantnih napada od strane predsjednika Trumpa na centralnu banku.

Jučer su objavljene i bilješke Fed-a s posljednjeg sastanka u lipnju koje su također pokazale kako se centralna banka usmjerila prema labavijoj monetarnoj politici.

Prema bilješkama, mnogi članovi centralne banke smatraju kako su razlozi za labavljenje monetarne politike ojačali u nedavnom periodu te sukladno tome smatraju kako će dodatne mjere monetarne relaksacije biti potrebne u kratkom roku ako se nedavne nesigurnosti pokažu održivim te nastave negativno utjecati na izvedbu američke ekonomije.

Ključan razlog za smanjenje bazičnog kamatnjaka prema bilješkama bi bio efekt osiguranja od negativnih implikacija trgovinskog rata te narušenih izgleda izvedbe svjetske ekonomije, a usprkos činjenici da je rast američke ekonomije i dalje solidan dok se stopa nezaposlenosti nalazi oko rekordno niskih razina promatrano iz povijesne perspektive. Nekoliko članova centralne banke je istaknulo kako bi smanjenje kamatnjaka u kratkom roku moglo ublažiti učinak potencijalnih negativnih šokova na ekonomiju te je sukladno tome to primjerena monetarna politika iz perspektive upravljanja rizicima.

U skladu s navedenim, zadržavamo naš stav kako će Fed na sljedećem sastanku sniziti bazični kamatnjak za 25 baznih bodova. Centralna banka se ne želi nositi s posljedicama razočaravanja dioničkog tržišta te potencijalno prekasne reakcije ako usporavanje svjetskog rasta ili trgovinske tenzije uzmu zamaha. Promatrano iz te perspektive, postoji vjerojatnost kako bi centralna banka u kratkom roku mogla sniziti bazični kamatnjak i dodatno, sveukupno za 50 baznih bodova u toku ove godine što ide u prilog našoj tezi kako bi dolar mogao oslabiti u kratkom roku.

Europska komisija jučer je objavila svoje Ljetne prognoze gdje je očekivani rast euro zone u ovoj godini zadržan nepromijenjenim na 1,2%, dok je očekivana stopa rasta za narednu godinu snižena za jednu desetinu na 1,4%. Na razini Europske unije očekuje se rast od 1,4% u tekućoj te 1,6% u narednoj godini, bez promjena u odnosu na ranije projekcije.

Europska komisija ovom je prilikom upozorila na slabljenje izgleda cjelokupnog svjetskog rasta od posljednjih prognoza te ocjenjuje kako snažna tržišta rada, labavija monetarna politika niza centralnih banaka te mjere ekonomskog stimulusa u Kini ipak neće biti dovoljni da kompenziraju negativne učinke nedavne intenzifikacije trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine te generalno jačanje svjetskih političkih nesigurnosti. U skladu s navedenim se očekuje usporavanje svjetskog rasta sa 3,8% u 2018. na 3,4% u 2019. te potom ubrzanje na 3,6% u narednoj godini.

Istovremeno, Europska komisija je značajno povisila svoja očekivanja rasta za Hrvatsku, sa 2,6% koliko je projekcija iznosila u proljeće, na 3,1% u 2019. godini što je u skladu s iznad očekivanom izvedbom domaće ekonomije u prvom kvartalu godine. U 2020. godini Komisija anticipira rast Hrvatske od 2,7%, za dvije desetine više nego u ranijim projekcijama.

Europska komisija je pritom istaknula kako će privatna potrošnja ostati glavni pokretač rasta uslijed nastavka rasta plaća i zaposlenosti u uvjetima niske inflacije, i dodali bismo i okruženja niskih kamatnih stopa koje olakšava građanima teret servisiranja dugova. Rastu će pomoći i snažniji priljev sredstava iz EU fondova. Očekuje se oporavak izvoza roba u ovoj godini ali slabljenje rasta izvoza usluga uslijed negativnih čimbenika na strani potražnje te jačanja konkurencije u turističkom sektoru. Snažna domaća potražnja jačat će uvoz te se očekuje pogoršanje kontribucije neto izvoza ukupnom rastu ove godine, a potom blagi oporavak u sljedećoj godini iako će i tada kontribucija ostati u negativnom teritoriju.

Tečaj EUR/HRK zabilježio je daljnje umjerene silazne pritiske u proteklim danima, a u skladu sa snažnijim priljevom deviza u vrijeme trajanja turističke sezone. Smatramo pritom kako pad dugoročniji proboj para ispod razine od 7,38 kuna za jedan euro nije izgledan uslijed HNB-ove predanosti očuvanja stabilnosti tečaja, ali i informacija o nešto slabijoj potražnji za turističkim uslugama u suštini turističke sezone.