Dnevni pregled tržišta: Oporavak američkih dioničkih indeksa nakon govora čelnika Fed-a

Nakon snažne korekcije u prethodnom trgovinskom danu uzrokovane potencijalnim antitrustovskim istragama Googlea, Facebooka, Amazona i Applea, američki dionički indeksi jučer su zabilježili oporavak nošeni optimizmom koji je uslijedio nakon govora čelnika Fed-a Powella.

Naime, na jučerašnjoj konferenciji na kojoj je gostovao, Powell je signalizirao kako je centralna banka spremna sniziti kamatnjak ukoliko to bude potrebno, izjavivši kako će reagirati primjereno kako bi održala ekspanziju američke ekonomije u uvjetima eskalacije trgovinskog rata. Powell je dodao kako pozorno motre implikacije trgovinskog rata na gospodarstvo te da ne znaju kada će ti problemi biti riješeni što znači da je Fed spreman reagirati ukoliko u skorijem roku ne vidi da se nazire konačni dogovor, a za razliku od prethodne suzdržanosti u nedostatku informacija o istome.

Podsjećamo kako je u ponedjeljak član Fed-a Bullard izjavio da su trenutne razine kamatnjaka potencijalno neprimjereno visoke i da bi Fed mogao uskoro reagirati smanjenjem kamatnjaka. Još jedan od članova Fed-a, Clarida, je jučer izjavio kako smatra primjerenim da Fed progleda kroz privremene pozitivne učinke koje će na inflaciju imati povećanje carine te da se potrebno fokusirati na implikacije koje će isto imati na rast američke ekonomije.

Fed fund futures kotacije pritom sugeriraju kako će Fed sniziti bazični kamatnjak za 50 baznih bodova do kraja godine s oko 30% vjerojatnosti kako bi smanjenje moglo biti i za 75 baznih bodova.

Govori članova Fed-a u proteklim danima uvod su za sastanak Fed-a u lipnju na kojem će Fed izgledno službeno usvojiti restriktivniju retoriku monetarne politike i u službenim projekcijama usvojiti smanjenje bazičnog kamatnjaka.

Nakon značajnih silaznih pritisaka u proteklim danima, američki obveznički prinosi jučer su zabilježili rast usprkos spomenutoj retorici Fed-a, a što pripisujemo činjenici da je tržište ocijenilo kako bi Fed-ova pravovremena reakcija mogla osigurati kontinuirani rast američke ekonomije, a što je zauzvrat smanjilo strahove oko potencijalne recesije na koju upućuje invertirana krivulja prinosa u proteklom mjesecu.

Značajno usporavanje rasta inflatornih pritisaka euro zone podiže pritisak prema ECB-u da usvoji nove mjere monetarnog stimulansa za ekonomiju ususret sastanku koji će se održati u četvrtak.

Naime, inflacija je usporila sa 1,7% godišnje u travnju kada je bila nošena Uskršnjim blagdanima, na svega 1,2% u svibnju – najniža stopa u proteklih godinu dana. Bazična inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija je zabilježila usporavanje sa 1,3% na svega 0,8% godišnje.

Tržišta se pritom klade da će inflacija podbaciti u odnosu na ECB-ov srednjoročni cilj od 2% i u narednih nekoliko godina. Petogodišnja mjera očekivane razine rasta cijena je pala na svega 1,3% - oko razine na kojoj se nalazila sredinom 2016. godine.

ECB će u četvrtak izgledno najaviti detalje planiranih novih mjera dugoročnog financiranja banaka, dok bi se po pitanju uvođenja radikalnijih mjera monetarne politike s ciljem potpore ekonomiji, mogao i dalje suzdržati.

Ovakva kretanja u skladu su s našim očekivanjima kako će kamatne stope u euro zoni ostati na aktualno niskim razinama kroz produljeni vremenski period, odnosno kroz cijelu ovu i barem još kroz cijelu sljedeću godinu.

Tečaj EUR/USD jučer je nastavio s rastom te se parom trenutno trguje na najvišoj razini od druge polovice travnja.

Posljedica je to usvajanja nešto opreznije retorike članova Fed-a u proteklim danima koja implicira potencijalno smanjenje bazičnog kamatnjaka u nastavku godine. Rast tečaja bi izgledno bio i naglašeniji da nije bilo podbačaja u rastu inflacije euro zone.

Jednostavno rečeno, s jedne strane imamo SAD – ekonomiju kojoj potencijalno treba podrška monetarne politike kako bi nastavila rast ali i koja ima alate za isto. S druge strane imamo euro zonu kojoj zasigurno treba podrška monetarne politike, ne kako bi nastavila rast nego kako bi izbjegla recesiju a koja u najboljem slučaju ima ograničene mehanizme djelovanja s obzirom da su kamatne stope već na negativnim razinama.

Promatrano u kontekstu činjenice da je Fed značajno promijenio svoju retoriku i okrenuo se prema izgledno labavijoj monetarnoj politici u proteklim danima, rast tečaja EUR/USD i nije bio toliko značajan.

Rast američkih prinosa nakon sugestija o smanjenju kamatnjaka možda najbolje pokazuje stav tržišta o istome. Kao što smo već naveli, investitori izgledno ocjenjuju kako bi Fed-ova pravovremena reakcija mogla osigurati kontinuirani rast američke ekonomije, a što je zauzvrat smanjilo recesijske strahove.

Smanjenje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a privremeno će zasigurno imati negativne implikacije na američki dolar ali pritom ne očekujemo snažnije deprecijacijske pritiske iz ranije navedenih razloga.

S druge strane, ne vidimo mogućnost sustavne aprecijacije jedinstvene valute u trenutnim okolnostima. Bilo da ECB usvoji nove mjere monetarne politike s ciljem stimulacije ekonomije euro zone ili se suzdrži od istih uz nastavak slabe izvedbe ekonomije i rasta inflacije, euro ne može profitirati.