Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Nastavljena snažna rasprodaja američkih dioničkih indeksa

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

24.12.2018. u 9:34

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

24.12.2018. u 9:34

Traders work on the floor at the New York Stock Exchange (NYSE) in New York City, New York, U.S., December 4, 2018. REUTERS/Brendan McDermid
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Snažna rasprodaja američkih dioničkih indeksa nastavljena je u petak te je S&P 500 samo u toku prošlog tjedna izgubio oko 7% i na putu je svoje najlošije kvartalne izvedbe od 2008. godine te ujedno najlošije izvedbe u prosincu od 1931. godine.

Podsjećamo da je Fed u proteklom tjednu podignuo bazični kamatnjak za 25bb po četvrti puta ove godine te razočarao tržišta sa posljednjim ekonomskim projekcijama koje upućuju na još dva podizanja kamatnjaka u sljedećoj godinu dok su tržišta izgledno očekivala manje restriktivnu monetarnu politiku u vidu nedavnim značajnih turbulencija na financijskim tržištima, očekivanog usporavanja rasta te sužavanja spreada između američkih kratkoročnih i dugoročnih prinosa. Potonje se naime pokazalo kao precizan indikator recesije budući da je invertiranje krivulje prinosa prethodilo posljednjih pet recesija u SAD-u.

 

Nadalje, sentiment investitora je narušen i obustavom rada dijela američke uprave nakon što se na vrijeme nisu uspjeli odobriti proračuni za pojedine dijelove vlasti.  Obustava rada uključivati će nacionalne parkove, inspekciju hrane i okoliša te dio porezne službe. Socijalna služba i medicinske usluge bi također mogle biti pod utjecajem obustave rada.

Konačno, napomenimo i kako su se u proteklim danima u medijima pojavili natpisi kako predsjednik Trump razmatra otpuštanje aktualnog guvernera Fed-a Powella nakon što je suprotno uzastopnim predsjednikovim kritikama najavio daljnji rast kamata. Prema navodima, Trump se u nekoliko razgovora dotaknuo spomenute teme razmatrajući mogućnosti koje ima na raspolaganju kako bi smijenio Powella. Nepotrebno je govoriti kako se i ovo negativno odrazilo na sentiment investitora budući da ugrožava inače neovisnu politiku centralne banke.

Silazni pritisci na cijenu nafte su nastavljeni i u petak te je samo u proteklom tjednu cijena nafte korigirala za oko 11% te se trenutno nalazi na najnižim razinama u proteklih godinu i pol dana. Cijene nafte pale su za oko 40% sa svog ovogodišnjeg vrhunca zabilježenog prije dvanaest tjedana.

 

Strah investitora od usporavanja rasta i posljedično smanjenje potražnje za energentima nastavlja vršiti pritisak na cijene. Posljednje podizanje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a dodatno je povećalo zabrinutosti, kao i blage silazne revizije očekivane stope američkog rasta. Posljednje mjere OPEC-a da smanji proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno nisu imale željene učinke a upitna je mogućnost OPEC-a da svojim mjerama stabilizira cijene uslijed značajnog rasta proizvodnje u zemljama ne-članicama prema našem mišljenju.

Predsjednik OPEC-a u svojoj je posljednjoj izjavi istaknuo kako je utjecaj planiranog smanjenja proizvodnje pomno analiziran ali ukoliko ipak ne dođe do željenih učinaka, kako OPEC uvijek ima mogućnost sazvati izvanredan sastanak te dogovoriti snažnije smanjenje proizvodnje. Saudijska Arabija je pritom već najavila kako će smanjiti svoju proizvodnju više nego što se obvezala posljednjim dogovorom u sklopu OPEC-a.

Hrvatska narodna banka u petak je održala treću deviznu intervenciju u toku ovog mjeseca pri čemu je od banaka otkupljeno 130,5 milijuna eura po srednjem deviznom tečaju od 7,424502 te je u sustav plasirano 968, 9 milijuna kuna povrh već izdašnog viška kunske likvidnosti u sustavu od oko 7% BDP-a.

 

Nakon što je u ranijem trgovinskom danu porastao iznad razine od 1,14 dolara za jedan euro, par EUR/USD zabilježio je silazne pritiske u petak usprkos objavama kako predsjednik Trump razmatra mogućnost smjenjivanja čelnika Fed-a što bi impliciralo izgledno blaže zaoštravanje monetarne politike u skladu sa posljednjom Trumpovom retorikom.

 

Informacije oko postizanja dogovora između talijanske vlade i Europske unije nisu uspjele pružiti dugotrajniju podršku euru budući da investitori ostaju svjesni da umjereno labavljenje inače oštre retorike talijanske populističke vlade nije dovoljno kako bi riješio problem visokog javnog duga zemlje te postojeće usporavanje rasta.

Smatramo pritom kako će tokovi kapital u narednom periodu i dalje ići u prilog snažnom dolaru koji nastavlja profitirati od postojećeg ali i očekivanog daljnjeg rasta diferencijala kamatnih stopa, snažnijih fundamenata američke ekonomije u odnosu na euro zonu te nižih političkih rizika.