Dnevni pregled tržišta: MMF je snizio svoja globalna očekivanja rasta za sljedeću godinu

Prošli petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada za rujan su pokazali ispod očekivani rast zaposlenosti od 134 tisuće (tržišta su očekivala rast od 180 tisuća) što se izgledno može pripisati učinku uragana Florence koji je pogodio američku istočnu obalu u toku mjeseca. Ipak, podaci za prethodne mjesece su revidirani naviše te je izgledno očekivati kako će se rast zaposlenosti približiti razini od 200 tisuća ponovno u listopadu kada nestanu učinci razarajućih oluja.

Stopa nezaposlenosti je pritom pala za dvije desetine na tek 3,7%, odnosno najnižu razinu u proteklih 48 godina, dok su zarade po satu zabilježile prosječan rast od 2,8% godišnje. Potonjenje pokazuje kako se snažna izvedba tržišta rada u konačnici prenosi i na rast plaća te inflatorne pritiske što potvrđuje potrebu za nastavkom normalizacije monetarne politike Fed-a.

U svijetlu navedenog uzlazni pritisci na američke prinose nastavljeni su i početkom ovog tjedna dok su američki dionički indeksi zabilježili pretežito negativnu izvedbu treći uzastopni trgovinski dan uslijed straha investitora od rasta troškova financiranja i potencijalnog negativnog učinka viših kamatnih stopa na izvedbu američke ekonomije u srednjem roku.

U međuvremenu, MMF je snizio svoja globalna očekivanja rasta za sljedeću godinu za dvije desetine na 3,7% što je prva silazna revizija od srpnja 2016.

Prema mišljenju MMF-a, rast svjetske ekonomije u toku ove godine će se zadržati oko prošlogodišnjih razina dok će rastuće trgovinske tenzije između SAD-a i Kine i turbulencije na tržištima u nastajanju rezultirati nešto nižom stopom rasta sljedeće godine. Ukoliko se trgovinski rat nastavi, prema mišljenju MMF-a, rast svjetske ekonomije bi u dugom roku mogao biti niži za 0,4pb.

Azijski dionički indeksi ostaju pod pritiskom pri čemu je CSI 300 dionički indeks u ponedjeljak pao za snažnih 4,3%, a značajne silazne pritiske nastavlja bilježiti i MSCI EM dionički indeks koji je jučer pao na najnižu razinu u proteklih 17 mjeseci te bilježi pad od preko 22% s najviše razine dosegnute u siječnju ove godine.

Njemačka industrijska proizvodnju u kolovozu je pala treći uzastopni mjesec (-0,3%) što se djelomično može pripisati strožim zahtjevima za testiranje emisija u automobilskoj industriji. Spomenuta izvedba u kombinaciji s nastavkom silaznog trenda u industrijskim narudžbama u proteklom periodu sugerira da će se slabosti u njemačkoj industriji nastaviti i u posljednjem kvartalu godine dok nedavna stabilizacija Ifo indeksa poslovne klime Njemačke upućuje na nešto bolju izvedbu početkom sljedeće godine.

Tečaj EUR/USD jučer je ponovno pao ispod razine od 1,15 dolara za jedan euro uslijed nastavka snažnih uzlaznih pritisaka na talijanske obvezničke prinose koji reflektiraju skepticizam investitora prema fiskalnoj politici nove Vlade koja je usmjerena na povećanje deficita proračuna u narednoj godini.

Turbulencije u Italiji imale su negativne učinke na euro ali su isti za sada bili uvelike ograničeni s obzirom da investitori alternativu talijanskoj imovini i dalje nalaze unutar euro zone, odnosno nema bijega kapitala iz eura. U tom kontekstu smatramo da je izuzetno važno službeno očitovanje institucija EU prema novom proračunu Italije u nastavku mjeseca koje će pokazati buduću retoriku između Italije i EU. Snažnije zaoštravanje odnosa između vodstva Italije sa institucijama EU bi potencijalno upućivalo na rizike po stabilnost euro zone što bi moglo dovesti do snažnijeg bijega kapitala iz eura i posljedično snažnijih deprecijacijskih pritaka.

Tečaj EUR/HRK pao je za 200 pipseva te se parom trenutno trguje oko razine od 7,42 kuna za jedan euro.

Očekujemo da će u zadnjem kvartalu godine prevladati uobičajeni sezonski deprecijacijski pritisci na kunu, ali vjerujemo i kako će isti biti ograničeni uslijed snažnijeg priljeva deviza po osnovi povlačenja sredstava iz EU fondova te širenja turističke sezone u zimske mjesece godine. Sve u svemu, tečaj EUR/HRK očekujemo na razini od 7,47 kuna za jedan euro krajem godine.

Danas je na rasporedu uobičajena jednotjedna obrnuta repo aukcija HNB-a po kamatnoj stopi od 0,3% te bez istovremenog dospijeća. Izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu od preko 5% BDP-a sugerira kako će i današnja aukcija izgledno proteći bez dostavljenih ponuda bankarskog sektora.

Očekujemo da će se relaksirajuća monetarna politika HNB-a nastaviti u nastavku ove i veći dio sljedeće godine uslijed i dalje skromnog oporavka kreditne aktivnosti u okolnostima relativno snažnog uzleta ekonomije te zadržavanja ključnih kamatnih stopa euro zone na aktualno niskim razinama kroz veći dio sljedeće godine.