Kina je u petak objavila kako će od početka sljedećeg mjeseca započeti s primjenom carina u iznosu od 5% do 10% na 75 milijardi dolara vrijednosti američkog uvoza kao odgovor na ranije najave američkog predsjednika Trumpa kako će uvesti carine od 10% na preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza koji dosada nije carinjen.
Trump je smjesta reagirao i objavio kako će SAD podići postojeće carine na 250 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza s 25% na 30% od početka listopada dok na preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza će carine biti uvedene u rasponu od 10% do 15% i to s početkom u rujnu iako je samo nekoliko dana ranije obećao kako se carine neće uvoditi do prosinca. Dodatno, Trump je zatražio od američkih kompanija da započnu tražiti alternativu suradnji s Kinom, uključujući i vračanje proizvodnje u SAD.
Američki dionički indeksi zabilježili su snažan pad a negativan sentiment se prelio i na europska tržišta. Rasprodaja u petak je pogurala američke dioničke indekse u negativan teritorij četvrti uzastopni tjedan.
Posljednji potezi Kine i SAD-a označavaju najsnažnije zaoštravanje odnosa između dvije zemlje od početka trgovinskih pregovora prošle godine te su potencijalno doveli do točke s koje nema povratka.
Prerađivački sektori pojedinih zemalja euro zone, kao što su Njemačka i Italija, već su u recesiji a kao jedan od ključnih preduvjeta oporavka nameće se i oporavak kineskog rasta. Daljnje uvođenje carina između SAD-a i Kine negativno utječe na kretanja u svjetskim trgovinskim lancima te odluke o investicijama od kojih se pojedinci uobičajeno suzdržavaju u periodima neizvjesnosti. Unatoč nizu mjera koje je Kina poduzela kako bi stabilizirala ekonomiju i utjecala na usporavanje rasta, ekonomski oporavak u kratkom roku se čini praktički nemoguć u ovakvim okolnostima.
Imajući na umu postojeće usporavanje svjetskog rasta te recesijske strahove, mogli bi reći kako je eskalacija američko-kineskih trgovinskih tenzija stigla u najnepovoljnijem trenutku.