Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Fed je po sedmi put podignuo ciljanu razinu bazičnog kamatnjaka

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

14.6.2018. u 12:16

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

14.6.2018. u 12:16

(180529) -- NEW YORK, May 29, 2018 -- Traders work at the New York Stock Exchange in New York, the United States, May 29, 2018. U.S. stocks closed lower on Tuesday. The Dow was down 1.58 percent to 24,361.45, and the S&P 500 was down 1.16 percent to 2,689.86, while the Nasdaq fell 0.50 percent to 7,396.59., Image: 373325878, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE EXCLUDING CHINA, HONG KONG ONLY. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party. Contact eyevine for more information: Tel: +44 (0) 20 8709 8709 Ema, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
Profimedia, Eyevine

Brokeri na njujorškoj burzi

U skladu s tržišnim očekivanjima Fed je na jučerašnjem sastanku podignuo ciljanu razinu bazičnog kamatnjaka za 25bb na razinu raspona od 1,75%-2,00% što je ukupno sedmo podizanje kamatnjaka u toku ciklusa te drugo podizanje kamatnjaka ove godine.

Investitori su pritom ipak više pozornosti posvetili najnovijim ekonomskim projekcijama Vijeća u kojima je ovogodišnja stopa nezaposlenosti spuštena za 0,2pb na 3,6%, stopa rasta je revidirana naviše ra 0,1pb na 2,8% dok je očekivana razina core PCE inflacije koja je jedan od ključnih indikatora koje Fed promatra prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici revidirana naviše ra 0,1pb na 2,0% što je ujedno i Fed-ov srednjoročni cilj.

U svijetlu navedenog ne iznenađuje činjenica da je Fed podignuo svoja ovogodišnja očekivanja podizanja bazičnog kamatnjaka sa dosada planirana tri na sveukupno četiri podizanja, a što je u skladu s našim očekivanjima.

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili negativnu izvedbu dok su prinosi zabilježili umjerene uzlazne pritiske pri čemu se 10-godišnji prinos i dalje nalazi znatno ispod 3,11% koje je dosegnuo sredinom svibnja. Istaknimo pritom kako rast kamatnih stopa ne mora nužno značiti i pad prinosa na dioničke indekse. Od 1990, realni prinos na S&P 500 značajno je nadmašio prinos koji je ostvarila američka 10-godišnja obveznica uz prosječnu stopu inflacije od 3%.

Sam učinak na dioničke indekse uvelike ovisi o razlogu rasta kamatnih stopa te je za tržišta generalno povoljnije ukoliko je rast kamata uzrokovan jačanjem ekonomije, a ne isključivo inflatornim pritiscima što je ujedno i trenutna situacija u SAD-u. Zarada po dionici S&P 500 tako je porasla za 24% godišnje u prvom kvartalu, a pozitivni učinci vidljivi su i ukoliko isključimo učinke poreznog rasterećenja budući da su zarade prije poreza porasle za 13% godišnje u istom periodu. Nadalje, 75% S&P 500 kompanija podiglo je razinu svojih dividendi u toku ove godine uz prosječan rast od 11,4%.

Nakon Fed-a, fokus investitora se prebacuje na današnji sastanak vijeća ECB-a gdje se očekuje zadržavanje svih kamatnjaka na trenutno niskim razinama uz istovremena očekivanja najave završetka mjesečnog programa otkupa obveznica do kraja ove godine. Prema aktualnom planu ECB bi trebao nastaviti otkupljivati obveznice do rujna ove godine po stopi od 30 milijardi eura mjesečno.

Špekulacije oko završetka programa potaknute su nedavnim izjavama nekoliko članova ECB-a, a s obzirom da aktualnim program traje do rujna ove godine, sigurno je da će Vijeće morati iskomunicirati informacije oko budućnosti monetarne politike, ako ne sada onda najkasnije na sljedećem sastanku u srpnju.

S obzirom na usporavanje rasta u prvom kvartalu, niske inflatorne pritiske te političke turbulencije u Italiji, ECB nema mnogo razloga za optimizam trenutno te bi završetak programa otkupa obveznica mogao biti prije svega čin tehničke prirode budući da se ECB znatno približila držanju jedne trećine duga pojedinih zemalja, a što je zakonska granica koju ne smije prijeći. Potonje prema našem mišljenju nipošto ne implicira rano podizanje kamatnjaka, a kamoli početak ciklusa podizanja kamatnih stopa. Niske kamatne stope nužan su preduvjet podizanja inflacije sa trenutno niskih razina kao i stabilizacije javnog duga visoko zaduženih ekonomija Euro zone.

U skladu s našim očekivanjima dolar nije uspio profitirati značajnije od jučerašnje odluke Fed-a. Nakon incijalnog jačanja po objavi odluke, američka je valuta oslabila u kasnijem dijelu trgovanja te se tečaj EUR/USD približio razini od 1,18 dolara za jedan euro.

Potonje nije iznenađujuće s obzirom na današnji sastanak Vijeća ECB-a i špekulacije o mogućoj najavi završetka otkupa obveznica koje bi u kratkom roku pružilo podršku euru.

Ipak, kao što smo istaknuli smatramo da će čin završetka otkupa biti više tehničke prirode nego odraz fundamenata ekonomije Euro zone. U svijetlu navedenog te naših očekivanja da će se ECB još dugo vremena suzdržati od podizanja kamatnjaka, diferencijal kamatnih stopa između SAD-a i Euro zone nastaviti će rasti što će u konačnici pružiti potporu dolaru u toku ove godine.