Signalitics

Dnevni pregled tržišta: ECB potvrdila da program otkupa obveznica završava krajem godine

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

14.9.2018. u 9:01

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

14.9.2018. u 9:01

frankfurt,main,ecb,european central bank,mainufer,skyline,city,city,skyscraper,skyscrapers,architecture,building industry,banking,europe,eu,federal, Image: 216277667, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Volker Rauch / Profimedia, Panthermedia

Zgrada Europske središnje banke u Frankfurtu

Fokus investitora jučer je uvelike bio na sastanku Vijeća ECB gdje je čelnik Draghi u press konferenciji za novinare prezentirao optimistične ekonomske izglede unatoč postojećim nesigurnostima svjetske robne razmjene uslijed američkih carina i nedavnog usporavanja eurozone.

Detaljniji pogled na projekciji (vidi tablicu niže) ipak pokazuju kako je ECB revidirao očekivanja rasta za ovu i sljedeću godinu naniže za jednu desetinu (na 2,0% godišnje) nakon što je u lipnju ovogodišnja stopa rasta već revidirana naniže za tri desetine. Očekivane stope rasta inflacije ostale su uvelike nepromijenjene te su samo očekivanja bazične inflacije spuštena naniže za po jednu desetinu u 2019. i 2020.

ECB je na jučerašnjem sastanku potvrdila svoju intenciju smanjenja mjesečnog otkupa obveznica s 30 na 15 milijardi eura u listopadu te konačni završetak programa otkupa obveznica krajem ove godine. Istovremeno, ECB je naglasila kako će monetarna politika zadržati ekspanzivan karakter i nakon završetka programa otkupa obveznica te da će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine. Potonje je u skladu s našim očekivanjima prvog podizanja kamatnjaka krajem sljedeće godine.

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili pozitivnu izvedbu uslijed oporavka dionica tehnološkog sektora, ali i ispod očekivane objave američke inflacije u kolovozu, koja je dovela do pada prinosa. Naime, nakon što je bazična inflacija u SAD-u u srpnju dosegnula najvišu razinu u proteklih deset godina, u kolovozu je zabilježeno neočekivano usporavanje godišnje stope rasta za dvije desetine na 2,2%. Istovremeno, osnovna mjera inflacije također pokazuje usporavanje za dvije desetine na 2,7% godišnje.

Turska centralna banka jučer je podignula jednotjednu repo kamatnu stopu sa 17,75% na 24% s ciljem obuzdavanja deprecijacijskih pritisaka na liru i jačanja inflacije. Lira je ojačala za preko 5% u odnosu na američki dolar nakon objave, a aprecijacijske pritiske su zabilježile i ostale valute tržišta u nastajanju.

Centralna banka Engleske na svom je jučerašnjem sastanku zadržala bazični kamatnjak nepromijenjenim na 0,75% te ocijenila da postoji potreba za nastavkom umjerenog zaoštravanja monetarne politike dokle god prilagodbe izlasku iz Europske unije prolaze bez poteškoća. Investitori su pozitivno reagirali na najave centralne banke te je funta blago ojačala.

Istovremeno, rejting agencija Moody's jučer je objavila kako postoje značajni rizici da Velika Britanija napusti Europsku uniju bez dogovora, čime se prema njihovom mišljenju riskira ulazak Velike Britanije u recesiju.

Tečaj EUR/USD jučer je porastao nadomak razine od 1,17 dolara za jedan euro.

S jedne strane rast je uzrokovan slabljenjem dolara nakon razočaravajuće objave podataka o inflaciji. Naime, prošlotjedna iznad očekivana objava američke zaposlenosti i rasta plaća dovela je do rasta tržišnih očekivanja vezano uz inflatorne pritiske te budući tempo podizanja američkog kamatnjaka. S druge pak strane, optimistična retorika ECB-a na jučerašnjem sastanku i najavljeni završetak programa kvantitativnog otpuštanja doveli su do jačanja eura.

Naše osnovne teze tečaja EUR/USD na razini od 1,15 dolara za jedan euro pritom ostaju nepromijenjene te podrazumijevaju:

1) Nastavak širenja diferencijala kamatnjaka između dvije ekonomije, a što je i u skladu s posljednjom retorikom obje centralne banke koja upućuju na dva podizanja kamatnjaka od strane Fed-a u ovoj godini i tri u sljedećoj dok će ECB izgledno podići kamatnjak tek krajem sljedeće godine.

2) Povećanu potražnju za dolarom uslijed poreznog rasterećenja i s time povezane povećane repatrijacije dobiti.

3) Političke rizike u eurozoni koji povećavaju premiju rizika eura uslijed postojećih nesuglasica zemalja oko proračuna za 2020.-2027. te političkih turbulencija u Italiji i potencijalnog pada fiskalne discipline u drugoj najvećoj ekonomiji eurozone.