Signalitics

Dnevni pregled tržišta: američki građevinski sektor i tržište nekretnina u problemima

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.2.2019. u 10:16

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.2.2019. u 10:16

A 'for sale' is seen outside a single family house in Garden City, New York, U.S. on May 23, 2016. REUTERS/Shannon Stapleton/File Photo - TM3ECAK0T0G01
Shannon Stapleton / REUTERS

Kuća s oglasom za prodaju u SAD-u

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili pretežito negativnu izvedbu dok su obveznički prinosi pali, a u kontekstu negativne objave ekonomskih indikatora građevinskog sektora te oprezne retorike Fed-ovog čelnika Powella u izlaganju pred američkim Kongresom.

Naime, započeta izgradnja stambenih jedinica u SAD-u pala je za 11,2% mjesečno u prosincu na najnižu razinu od prosinca 2016. godine. Podaci za prethodni mjesec su pritom revidirani naniže. Građevinske dozvole zabilježile su nešto pozitivniju izvedbu s rastom od 0,3% mjesečno u istom periodu.

Prema posljednjem izvještaju S&P-a, cijene rezidencijalnih nekretnina u SAD-u zabilježile su najsporiji rast cijena u prosincu u više od protekle tri godine.

Spomenuta izvedba odraz je negativnih implikacija rasta kamatnjaka i posljedično hipotekarnih kamatnih stopa koji dovode do suzdržavanja dijela stanovništva od kupnje novih domova. Građevinski sektor također se bori s rastućim troškovima, posebice s višim cijenama materijala.

U svom svjedočenju pred američkim Kongresom, čelnik Fed-a Powell je ponovio potrebu za strpljenjem prije daljnje promjene bazičnog kamatnjaka, a u kontekstu niza neizvjesnosti na svjetskom tržištu koje uključuju još uvijek nepoznate detalje budućih trgovinskih odnosa s Kinom te smjer „Brexita“.

Powell je istaknuo kako centralna banka pritom ocjenjuje kako su trenutni ekonomski uvjeti i dalje solidni te da su ekonomski izgledi američke ekonomije povoljni ali kako su objave ekonomskih indikatora u protekla dva mjeseca pokazale naznake određenog usporavanja rasta. Powell je napomenuo i kako su aktualni financijski uvjeti idu manje u prilog rastu nego što je to bilo prije godinu dana.

Danas je na rasporedu objava prve procjene bruto domaćeg proizvoda za četvrti kvartal 2018. godine od strane Državnog zavoda za statistiku.

Posljednje objave ekonomskih indikatora pritom pokazuju dvojaku izvedbu domaće ekonomije. Naime, s jedne strane u četvrtom kvartalu je zabilježen snažan rast stranih turističkih noćenja od 16,1% godišnje u prosjeku nakon relativno skromnog rasta od tek 1,8% godišnje u trećem kvartalu.

Snažan turizam je u kombinaciji s rastom zaposlenosti i plaća te uobičajeno povišenim priljevom doznaka iz inozemstva u predblagdanskom periodu rezultirao prosječnim realnim rastom trgovine na malo od 4,8% godišnje u četvrtom kvartalu (u odnosu na 3,1% u trećem kvartalu). Na snažnu izvedbu potrošnje upućuju i proračunski podaci. Naime, iako podaci za prosinac još uvijek nisu objavljeni, podaci za listopad i studeni ukazuju na prosječan rast prihoda od PDV-a od čak 16,1%.

S druge pak strane, nakon stagnacije u prvih devet mjeseci godine, industrijska je proizvodnja pala za 3,3% godišnje u prosjeku u četvrtom kvartalu. Takvu izvedbu prije svega možemo pripisati značajnom usporavanju rasta te daljnjoj deterioraciji indikatora sentimenta naših vodećih trgovinskih partnera – Njemačke i Italije. U prosincu je tako zabilježen pad industrijske proizvodnje od 6,6% godišnje predvođen padom proizvodnje kapitalnih dobara od čak 17,6%.

Isto tako, nepovoljna kretanja u vanjskom okruženju su se odrazila i na izvedbu robne razmjene pa je u posljednjem tromjesečju 2018. izvoz porastao za skromnih 0,5% godišnje dok je uvoz u istom periodu zabilježio rast od 11,2% pa se deficit robne razmjene proširio za gotovo 40%.

Sve u svemu očekujemo solidan rast bruto domaćeg proizvoda od 2,6% godišnje uslijed učinka niske baze iz prethodne godine te snažne izvedbe privatne potrošnje i turizma koje će kompenzirati manjkavosti ostalih dijelova ekonomije. Prosječna stopa rasta u 2018. godini tako će izgledno iznositi 2,7% (uz pretpostavku da ne dođe do revizije rasta u ranijim kvartalima).

Ministarstvo financija je na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa prihvatilo sve pristigle ponude te plasiralo 1.593 milijarde jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa te tako nadmašilo plan emisije od milijarde kuna te ukupno dospijeće od gotovo 1.498 milijardi kuna.

Prinos se pritom u skladu s očekivanjima zadržao na aktualnim rekordno niskim razinama od 0,09% dok se saldo upisanih trezorskih zapisa povećao za 95 milijuna kuna.